1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Bh. Romi u Njemačkoj bez nacionalnog identiteta

Statistike govore da ih je tek nekoliko tisuća u BiH. Procjene, međutim, govore da ih je blizu 100.000. Romi su najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini. Ali kako bh. Romi žive kao manjina u Njemačkoj?

Salfila Ahmetović (desno) i Hedina Sijerčić (lijevo): tradicionalni romski ples i tipične duge suknje

Salfila Ahmetović (desno) i Hedina Sijerčić (lijevo): tradicionalni romski ples i tipične duge suknje

Prostorije njemačke udruge "Rom e.V." blizu gradskog središta Kölna. Ovdje se po prvi put održava večer "Kulturalnih tradicija bosanskohercegovačkih Roma". Hedina Sijerčić, koja je pokrenula ovu večer, Nijemcima iz Kölna objašnjava romsku tradiciju i kulturu u

Hedina Sijerčić objašnjava kako izgledaju romske nošnje

Hedina Sijerčić objašnjava kako izgledaju romske nošnje

Bosni i Hercegovini. Pritom pokazuje na tradicionalne nošnje Romkinja s dugim suknjama, dimijama i jelecima te na bakrene džezve i fildžane. Bh. Romi žive s narodima Bosne i Hercegovine i zbog toga im se tradicija isprepliće, objašnjava Hedina.

Dvije grupe bh. Roma u Njemačkoj

Većina bh. Roma, koji danas žive u Njemačkoj su, kaže, izbjeglice, kao što je uostalom i ona sama do prije nekoliko godina bila. A druga grupa je tu od prije rata.

"To su uglavnom čergaške grupe Roma, koje su još davnih sedamdesetih godina napustile BiH i stalno putovale za Italiju. Pa se zatim nekako smještale u kampovima u Italiji, odlazile za Francusku i nazad. to su Romi koji su čitav svoj život bili protjerivani zbog tog upečatljivog izgleda, tih dugih suknji i tog načina oblačenja", navodi Hedina Sijerčić.

Salfila Ahmetović davno došla preko Italije u Njemačku

Salfila Ahmetović davno došla preko Italije u Njemačku

I 64-godišnja Salfila Ahmetović je zbog rasizma i neimaštine, kao mlada djevojka prebjegla prvo u Italiju. "I onda smo čuli za Njemačku, da djeca uče školu, da tamo primaju, da ima boljeg života. I onda smo došli ovamo. Sve jedan po jedan. Tad je netko imao pasoš, netko nije", prisjeća se Salfila Ahmetović, rodom iz istočne Bosne.

Ona i nakon više od dvadeset godina provedenih u Njemačkoj još uvijek nosi dugu romsku suknju i maramu na glavi, znak da je ostala vjerna romskoj tradiciji oblačenja. Pored nje stoji njezin unuk, Kennedy Ahmetović. Bosanski ne zna. S bakom priča na romskom jeziku. Rođen je u Njemačkoj, jedanest mu je godina i kao sva druga djeca ovdje, i on pohađa školu. Upravo u školi je Kennedy upoznao što su to predrasude.

"Neki kažu: 'on krade'. Neki: 'pa pristojan je'. Ali većina ih kaže: 'vidi cigani', okrenu se i odu", navodi ovaj jedanaestogodišnjak.

Kad ih pitaju ne govore da su Romi

Upravo ta, Romima nemila, riječ "cigani" govori da se Romi zaista i u Njemačkoj moraju boriti s rasizmom. Jedan od razloga zašto se točno ne zna ni koliko ih je ustvari. Jer, većina bh. Roma se izjašnjava kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati.

Još uvijek ih diskriminiraju kao cigane. Slika iz austrougarskog doba.

Još uvijek ih diskriminiraju kao "cigane". Slika iz austrougarskog doba.

To je veliki problem, smatra Hedina Sijerčić. Jer to vodi do toga, da nisu ni organizirani, a kamoli da onda mogu tražiti svoja zagarantirana prava. Svijest o kulturi bh. Roma u Njemačkoj gotovo da i ne postoji. Ali, Hedina Sijerčić je ipak optimistična da će informativne večeri o kulturi i životu bh. Roma, kao što je i ova u Kölnu, ipak biti mali korak, kako bi se makar ukazalo na probleme i kako bi se i Romi u Njemačkoj usudili priznati svoju nacionalnost.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose