1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Bh. privatizacija u progresu

Od 1998. godine tkz. "masovnom privatizacijom" bh. građana kroz svoje certifikate realiziran je veći dio privatizacije. To se uglavnom odnosi na imovinu fizičkih lica.

Sarajevo: Grad u kojem se najbolje realizira proces privatizacije

Sarajevo: Grad u kojem se najbolje realizira proces privatizacije

Od iste godine, kada je počela privatizacija u Bosni i Hercegovini, privatizirano je više od hiljadu preduzeća. To je preko 70% bh. preduzeća, kaže direktor Agencije za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine Rešad Žutić: "S tim da sva preduzeća nisu privatizirana javnim upisom dionica. Jedan dio ih je privatiziran tenderom kao prepoznatljivom tržišnom metodom privatizacije. Tenderom je do sada privatizirano 310 kompanija. Tako da je kad se pridoda ovo što je privatizirano javnim upisom dionica i tenderom ukupno privatizirano preko hiljadu firmi ili 71% onoga što je u registru za privatizaciju predviđeno. Što se kapitala tiče, do sada je privatizirano negdje oko 40% kapitala predviđenog za privatizaciju. To znači da je ostalo za privatizaciju oko 60% kapitala u oko 30 – ak% kompanija."

Privatizacija imovine pravnih lica rađena je uglavnom putem tendera. Tek 10% preduzeća u Bosni i Hercegovini privatizirali su stranci. Prednjače Slovenci, a zatim slijede Nijemci, Austrijanci, Italijani, pa Hrvati. Iako su evidentni rizici u poslijeratnoj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina gospodin Žutić nije zadovoljan interesom stranaca za privatizaciju bh. preduzeća.

"Što se tiče interesa stranih investitora kroz ovu tendersku prodaju mi nismo baš zadovoljni zbog određenih rizika za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu, koji su sada na svu sreću svedeni na jedan podnošljiv nivo. Učešće stranih investicija je na nivou od oko 10% za objavljene tendere. Znači da je svaka deseta kompanija čija je privatizacija objavljena, odnosno privatizirana tenderom prodata stranim investitorima, a najveće učešće prema broju privatiziranih kompanija i prema kapitalu je u slovenskim firmama."

A uskoro bi, čini se, i prijeratni jugosavenski prehrambeni gigant "Agrokomerc" mogao biti privatiziran. Aktualna su dva buduća vlasnika, hrvatska "Podravka" i slovenska "Kolinska".

"Međutim, problem je između ostalog u tome što 'Agrokomerc' u ovom trenutku nije pripremljen za privatizaciju. Bilo je određenih problema sa vlasničkom strukturom, pa se to na jedan malo duži period riješavalo. To je na svu sreću razriješeno. Znači, sad je utvrđena vlasnička struktura i urađen je okvirni program privatizacije. Time se preduzeće registriralo na sudu sa svojim dioničkim i ukupnim kapitalom. U toku je postupak odabira konsultanta koji će izvršiti detaljnu pripremu kompanije za privatizaciju, a taj konsultant će se finansirati iz kredita Svjetske banke za tehničku pomoć u privatizaciji. U završnoj fazi je odabir tog konsultanta i mi ćemo u ovoj godini, nadam se, izvršiti detaljnu analizu zajedno sa konsultantom i negdje potkraj godine moguće i objaviti tender."

Hrvatska je kroz privatizaciju peti ulagač u Bosni i Hercegovini. Iako upravo u njoj vidi veliki privredni interes nije zainteresirana za članstvo u zoni slobodne trgovine Zapadnog Balkana, koju je prije koji dan predložila Evropska komisija. Hrvatski makroekonomski stručnjaci u tome nalaze puno više nagativnih okolnosti za Hrvatsku. Mladen Vedriš, hrvatska privredna komora: "Hrvatska već danas ostvaruje većinu svoje vanjske trgovine u Bosni i Hercegovini unutar te zone negdje oko 14% njene vanjske trgovine. Dakle, 14% izvoza ide u tom pravcu i ima sa njom režim najviše liberalizirane međusobne trgovine, tako da u tu prostora za daljnje povećavanje nema. Došli smo do maksimuma. Sa svim ostalim zemljama te grupacije koje su navedene riječ je negdje oko 7% njene vanjske trgovine, dok sa Europskom unijom (EU) ostvaruje 2/3, negdje oko 66%."