Bezvizni režim ugrožen | Evropa | DW | 15.10.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Bezvizni režim ugrožen

U Evropskoj komisiji poručuju da se situacija sa prilivom lažnih azilanata iz regiona pogoršava. Ukoliko se problem ne riješi, posljedice će platiti svi – i oni koji zloupetrabljavaju, ali i oni koji to ne čine.

Evropska komisija potvrdila je da je dobila pismo do šest zemalja članica u kojem je izražena zabrinutost zbog povećanog priliva potražioca azila iz balkanskih zemalja koje uživaju bezvizni režim. Njemačka, Francuska, Luksemburg, Holandija, Belgija i Švedska traže da se krajem mjeseca (25.10.) na sastanku ministara unutrašnjih poslova EU razmotri ova situacija, kao i da se ubrza procedura oko usvajanja „klauzule o suspenziji“, koja bi unutar EU omogućila ponovno uvođenje viznog režima u slučaju ozbiljnih problema ili zloupotreba.

Šengenska viza u pasošu

Građani pojedinih zemalja Zapadnog Balkana bi ponovo mogli stajati u redovima za ove vize

„U ovom trenutku nema specifičnog zahtjeva za uvođenje viznog režima za ove zemlje, ali smo veoma zabrinuti jer se situacija pogoršava“, objašnjava portparol komesarke za unutrašnja pitanja EU, Mikele Ćerkone (Michele Cercone). On dodaje da većina potražilaca azila sa Zapadnog Balkana dolazi u EU bez pravog razloga, kao i da svojim lažnim zahtjevima blokiraju sisteme azila u zemljama članicama i prave problem onim osobama kojim je azil, kao mjera međunarodne ravne i političke zaštite, zaista potreban.

Bezvizni režim kao odgovornost svih građana

U Evropskoj komisiji podsjećaju da je prijedlog, koji bi omogućio ponovno i privremeno vraćanje viznog režima u izuzetnim slučajevima, podnijet još u maju prošle godine i trenutno se nalazi na razmatranju u Evropskom parlamentu i Savjetu. Istovremeno podsjeća se i na činjenicu da je vizna liberalizacija veliko dostignuće, ali i velika odgovornost za pet balkanskih zemalja, njihove vlade, ali i građane. „Ako se situacija ne riješi, rizik postoji da će posljedice morati da se plate. I to od strane onih koji zloupotrebljavaju sistem, što jeste manjina, ali nažalost i od strane većine građana, koji dobronamjerno koriste ovu slobodu“, upozorio je Ćerkone.

Istovremeno, iako se Srbija i Makedonija najčešće pominju kao zemlje iz kojih dolazi najveći broj zahtjeva za azil, u Briselu kažu da je situacija zabrinjavajuća za svih pet zemalja Zapadnog Balkana koje su dobile bezvizni režim, da ne žele da izdvajaju ni jednu zemlju iz regiona jer se „trendovi mijenjaju od zemlje do zemlje“.

Rješenje u poboljšanju situacije romske populacije?

Romsko naselje u Leskovcu

Navodi se da uglavnom dolaze Romi kako bi prezimili u jednom od prihvatnih centara u EU

Evropska komisija tako insistira da sve zemlje regiona ulože istovjetan napor u rješavanju ovog problema. Kao pet ključnih zahtjeva balkanskim zemljama, Ćerkone je naveo: „Pojačana saradnja sa Evropskom komisijom i zemljama članicama. Istraživanje umiješanosti transportnih preduzeća i putničkih agencija. Pojačana kontrola na izlazima iz zemlje, u skladu sa poštovanjem fundamentalnih prava građana. Organizovanje informativnih kampanja i nastavak integracije manjina, posebno Roma.“

Prema nekim procjenama među tzv. „lažnim azilantima“ sa Balkana najviše je Roma, koji iz ekonomsklih razloga dolaze da, dok im se zahtjev za azil provjerava, provedu zimu u nekom od prihvatnih centara u zemljama EU. Iako u Evropskoj komisiji kažu da oni u azilantima ne vide njihovu etničku pripadnost, već osobu čiji se zahtjev mora ozbiljno shvatiti, poručuju zemljama Zapadnog Balkana da je na njima, a ne na Briselu, odgovornost da rade na poboljšanju situacije romske populacije.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović