1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Bezvizni režim sa mnogo znakova pitanja

Komisija EU je preporučila da se ukinu vize za građane Gruzije i Ukrajine koji žele da putuju u zemlje Evropske unije. To je preporuka sa političkom pozadinom, ali ona ima i protivnike u zajednici 29 zemalja.

Evropska komisija bi da se uskoro ukinu vize za građane Gruzije i Ukrajine. Doduše, zemlje Evropske unije o tome tek treba da odlučuju. A među njima se rađa otpor. Još i prije pozitivnog signala iz Brisela od prošlog petka, ministar unutrašnjih poslova bavarske Joahim Herman oštro je kritikovao tu odluku. „Umjesto što ponavlja greške počinjene ukidanjem viza za zemlje Zapadnog Balkana, Evropa bi konačno trebalo da se ozbiljno pobrine za bezbjednost evropskih granica“, rekao je on za dnevnik „Pasauer noje prese“.

Moldavija kao primjer

U Gruziji i Ukrajini, namjera Komisije EU je shvaćena kao priznanje za reformske napore u tim zemljama. Slično je bilo kada je 2014. kao prva zemlja partnerstva EU i istočne Evrope Moldavija oslobođena vizne obaveze. Ta odluka nije pošteđena kritike, ali je u njenoj pozadini bilo nešto sasvim drugo. Političari u Kišinjevu su bili ubijeđeni da je taj postupak ubrzala kriza u Ukrajini.

Prije toga je već 300.000 Moldavaca, zbog istorijskih veza sa Rumunijom, uzelo rumunsko državljanstvo i tako dospjelo u posjed pasoša EU, sa kojim mogu da putuju u zemlje te zajednice i rade u njima.

Za druge građane Moldavije – pa i one u separatističkom regionu Pridnjestrovlja – ukidanje vizia je bio dobrodošao instrument za direktno upoznavanje Evrope. A i razlog više zbog koga je Brisel, i pored svih rezervi, ublažio putne odredbe: Moldaviju je trebalo približiti Evropskoj uniji. Za građane te zemlje to je značilo kraj nedostojnih procedura u konzulatima EU u njihovoj zemlji. Bilo je to čekanje u redovima koje je trajalo satima, pa i danima, da bi se dobila viza, a bilo je i kupovine viza na crnom tržištu – i to po veoma visokim cijenama.

Nema „velike slobode“

No, i za putovanje bez viza u većinu zemalja EU i šengenskog prostora postoje određena pravila. Tako Moldavci moraju imati biometrijski pasoš koji važi još najmanje tri mjeseca po završetku putovanja. Oko 800.000 moldavskih državljana ima biometrijski pasoš; dva miliona njih još uvijek ima stare pasoše. Biometrijski pasoš košta između 25 i 40 procenata prosječne mjesečne plate od oko 200 evra.

Osim toga, Moldavci ne smiju da se u zemljama EU zadržavaju duže od 90 dana u šest mjeseci. Za neke zemlje moraju ipak da vade vize (Irska, Velika Britanija). Zato se preporučuje da prije nego što pođu na put što konkretnije prouče date uslove. Moguće je da se na granici, osim pasoša, od njih traži da pokažu još neka dokumenta, na primjer, avionsku kartu (za dolazak i posebno za povratak), dokaze o finansiranju ili poziv osobe koju posjećuju odnosno organizatora konferencije. U većini zemalja EU im nije dozvoljeno da rade duže od tri mjeseca bez radne dozvole.

Prema zvaničnim informacijama iz Kišinjeva, u prvoj godini nakon ukidanja viza je oko 500.000 građana Moldavije - njih 75.000 iz Pridnjestrovlja – iskoristilo mogućnost slobodnog putovanja. Ministarka spoljnih poslova Natalija German je izjavila da je „rizik od migracije građana Moldavije u EU“ ostao konstantno mali.

Marktplatz in Chisinau Moldau

Pijaca u Kišinjevu

Nema političkih posljedica

Nada da će bezvizni režim učsvrstiti „proevropsku“ perspektivu Moldavije, ostala je samo nada, kako u Briselu tako i u Kišinjevu. Reformski proces stagnira, država je već mjesecima u ekonomskoj i političkoj krizi čiji kraj se ne može sagledati. Takozvane „proevropske“ stranke su posvađane, u svim anketama vode snage koje su naklonjene Rusiji. Država je ostala podijeljena, a mlada generacija samo traži način da što prije napusti zemlju.

Ne zna se kada će Ukrajinci i Gruzijanci zaista moći da putuju u Evropsku uniju bez viza. Prema Komisiji EU, to bi trebalo da se desi na ljeto 2016.