„Bezvizni režim za BiH je opasnost za Njemačku“

Komentator lista „Lausitzer Rundschau“ smatra da je i ovaj put moglo biti žrtava da policija nije brzo stigla na lice mjesta. Iako su motivi ovog napada još uvijek nepoznati, postoji velika sličnost sa dosadašnjim. Ponovo je pojedinac, teško naoružan, šokirao svoje školske drugove i drugarice. Sada predstoje dodatne javne diskusije o tome da li ponovo treba pooštravati zakon o posjedovanju oružja i zabraniti kompjuterske igrice koje sadrže nasilje“, smatra uvodničar lista „Lausitzer Rundschau“.

Komentator lista „Franfurkter Allgemeine Zeitung“ smatra da je krvoproliće u Ansbachu tragedija posebne vrste. „Tragična za povrijeđene, a posebno za teško povrijeđene učenike. Posebnost ove tragedije je što daje nadu da će i ostali učenici širom Njemačke proći obuku kako bi u takvim situacijama po potrebi stručno i smišljeno mogli djelovati. Također i brža reakcija policije daje nadu da će biti spriječeno najgore“, piše komentator lista „Franfurkter Allgemeine Zeitung“.

Bezvizni režim za Albaniju, Libiju i BiH - Nein Danke

U njemačkim saveznim zemljama se javlja masovnije protivljenje planovima Evropske komisije o liberalizaciji viznog režima tzv. „trećim zemljama“. Radi se o tome da bi vizne olakšice za građane, „problematičnih država“ kao što su Albanija, Libija i BiH bile sigurnosni rizik za Njemačku“. Ovo su riječi ministra unutrašnjih poslova njemačke savezne zemlje Donja Saksonija Uve-a Šinemana (Uwe Schünemann), koje prenosi list „Neue Osnabrücker Zeitung“. Šineman dalje tvrdi da je u ovim zemljama vidan nedostatak institucionalnih struktura za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i izdavanja pasoša. On tvrdi da su nedostaci primjetni i kod državnih graničnih službi. „Do viznih olakšica može tek onda doći kada bude uistinu zagarantovana naša sigurnost“, napominje ministar unutrašnjih poslova njemačke savezne zemlje Donja Saksonija, Uve Šineman.

Austrijski list „Standard“ citira bivšeg specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN-a za BiH Žaka Klajna (Jacques Klein) koji kaže da je Međunarodna zajednica u BiH potrošila mnogo više novca po glavi stanovnika nego što je poslije Drugog svjetskog rata dato Njemačkoj ili Japanu za obnovu zemlje, oko 14 milijardi dolara, ali bez većih rezultata. „Ako Bosna i Hercegovina, koja je u srcu Evrope, ne može funkcionirati, kako uopće možete i pomisliti da će to funkcionirati u Afganistanu ili Iraku“, naveo je Klein.

Američko-rusko približavanje ili strah?

Najvažnija međunarodna tema je odluka američkog predsjednika Baraka Obame da odustane od gradnje protivraketnog štita u Češkoj i Poljskoj. Komentator lista „Obermain-Tagblatt“ piše da Nijemci mogu odahnuti i svim srcem podržati američkog predsjednika kada kaže "ne" protivraketnom štitu. Stacioniranje američkog protivraketnog štita u Poljskoj i Češkoj je izazivanje nove opasnosti. Najveći razlog za Obaminu odluku je izraelska procjena da Iran trenutno ne predstavlja veliku opasnost kao što se mislilo. Vašington niti želi da izaziva Moskvu, niti da vrši pritisak na Iran koji ionako mora da se bori sa svojim unutrašnjim problemima“.

„Mannheimer Morgen“ smatra da problem zvani Afganistan, američkom predsjedniku gori pod nogama i nove sankcije protiv Teherana su pitanje dana. U tome je podrška Rusije dobrodošla.

Poljska i Češka se osjećaju kao pijuni u svjetskom političkom šahu. Ove dvije države sumnjaju da bi se ponovno američko-rusko približavanje moglo odvijati preko njihovih leđa. Dijelom su u pravu. Zbog toga danas važi ono što je važilo i za Bušovo vrijeme: Evropa je jaka, samo ako je jedinstvena“, smatra komentator lista „Mannheimer Morgen.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik:Marina Martinović