1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bezvizni režim i lažna obećanja

6. mart 2010

Zahvaljujući bezviznom režimu, od početka 2010. više od 150.000 ljudi s Balkana je otputovalo u EU. Brojni su na put krenuli slijedeći lažno obećanje da će im tamo dobiti politički azil, piše "Süddeutsche Zeitung".

https://p.dw.com/p/MLmq
"Trbuhom za kruhom": Građani balkanskih država skoro su bez šansi za dobijanje političkog azila
"Trbuhom za kruhom": Građani balkanskih država skoro su bez šansi za dobijanje političkog azila

Sve je počelo širenjem jedne laži. Ubrzo nakon što je EU uvela bezvizni režim sa Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom, krijumčari ljudima i sumnjive turističke agencije su pustili u opticaj glasine kako svi oni koji posjeduju biometrijske pasoše sada mogu lako da se isele na Zapad. Šta više, mogu da dobiju i azil u nekoj od skandinavskih zemalja, ili u Belgiji. Lažno obećanje se proširilo brzinom munje. U proteklih osam sedmica makedonsko ministarstvo unutrašnjih poslova registrovalo je skoro 150.000 putovanja u inostranstvo. U Skoplju smatraju kako će se većina građana i vratiti kući nakon tih putovanja.

O problemua zilanata bilo je riječi tokom boravka Cvetkovića u Briselu
O problemua zilanata bilo je riječi tokom boravka Cvetkovića u BriseluFoto: AP

Činjenica je, međutim, da je broj azilanata iz država koje su nedavno dobile bezvizni režim drastično porastao. U međuvremenu su se lampice za uzbunu upalile i u sjedištu EU u Briselu. Kontaktirane su vlade u Skoplju, Beogradu i Podgorici i od njih je zatraženo da građanima uz pomoć informativnih kampanja objasne važeće propise. A oni su jasni: boravak u zemljama Šengenske zone je ograničen na 90 dana, zabranjeno je raditi bilo kakav posao. Onaj ko se ne vrati kući nakon 90 dana biće "ispraćen" do granice. Jedan glasnogovornik EU je potvrdio: "Većina zahtjeva za azil imaju privrednu, a ne političku pozadinu i imaju malo šansi da budu usvojeni."

Ovo je bila i jedna od tema o kojima se razgovaralo tokom upravo završene posjete srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića Briselu. Naredne sedmice će premijer Belgije Iv Leterm posjetiti Makedoniju kako bi o tome razgovarao i sa vlastima u Skoplju. Zbog glasina da je tamo najlakše dobiti azil, Belgija je i najviše pogođena ovim problemom. Vlada u Briselu navodi kako je od 1. januara ove godine zahtjev za azil podnijelo 400 građana Makedonije i 360 iz Srbije. Iako je jasno da se radi o ljudima koji nemaju šanse da dobiju politički azil, belgijske vlasti moraju da obrade sve te slučajeve što traje nekoliko nedjelja. "Očito je da su ovi ljudi prevareni da će dobiti dozvolu boravka u Belgiji. Njihove šanse su ravne nuli", kaže Fredi Rozemon iz belgijskog Ureda za strance.

Vlada u Skoplju već reagovala

Romski dječak u Skopju: Iz Makedonije je put Belgije krenulo i dosta Roma
Romski dječak u Skopju: Iz Makedonije je put Belgije krenulo i dosta RomaFoto: picture-alliance/ dpa

Upozorenja z Brisela već imaju efekta. Makedonske vlasti su počele da kontrolišu turističke agencije u svojoj zemlji, koje su u protekla dva mjeseca prevezle najviše građana ka zapadnim zemaljama. U četvrtak je tako zatvorena agencija Skaj Vim, koja se nalazila u romskoj četvrti Suto Orizari u Skoplju. Autobusi ove agencije pripadaju porodici jednog poslanika makedonskog parlamenta koji zastupa romsku manjinu.

Iz zapadnog dijela Makedonije, ali i sa juga doline Preševa u Srbiji, gdje žive pretežno Albanci, proteklih dana je u pravcu zapada otputovalo znatno manje ljudi nego ranije. Proteklog vikenda je u autobusu koji je iz Kumanova krenuo ka Belgiji sjedilo svega dvanaest putnika. Iz Bujanovca na jugu Srbije su otišla samo dva autobusa u kojima su putnici bili uglavnom Albanci. Ranije je iz sela na jugu Srbije dnevno kretalo po pet autobusa u pravcu zapada.

Procjenjuje se da je od uvođenja bezviznog režima domovinu napustilo oko 50.000 Albanaca iz Makedonije, te oko 10.000 njih iz Preševske doline u Srbiji. Glavni razlog za njihov odlazak je loše stanje privrede. Prema navodima nevladinih organizacija, na put ka zapadu kreću uglavnom mladi ljudi jer ne vide šansu da će u svojoj domovini naći posao.

Autor: Süddeutsche Zeitung

Odg. ur.: A. Slanjankić