Bez znanja njemačkog jezika nema integracije

„Njemački ispočetka nisam smatrala lijepim jezikom“ – prisjeća se Diana. Kad se u svom rodnom gradu Varni prvi put susrela s njemačkim, bilo joj je tek 14 godina. „Ljepotu ovog jezika otkrila sam tek kad smo u gimnaziji počeli čitati djela Bertolta Brechta i Johanna Wolfganga von Goethea u originalu. Na njemačkom je mnogo lakše izraziti svoje misli nego na drugim jezicima.“

„Jezik je ključ zemlje“

Danas 31-godišnja Diana u međuvremenu je toliko dobro naučila njemački, da je nakon završetka studija u Bonu odmah dobila posao u jednoj školi stranih jezika u bivšem glavnom gradu Njemačke. Uz diplomu iz slavistike i istočnoevropske historije Guncheva ima i dodatnu kvalifikaciju profesorice njemačkog kao stranog jezika. „Jezik je ključ zemlje – ne možete se dobro osjećati u nekoj zemlji, ako ne vladate jezikom koji se u njoj govori.“

Na kursevima za integraciju mlada profesorica doseljenike ne uči samo njemački, nego im daje i savjete za svakodnevni život: „Kao doseljenica razumijem njihove probleme i shvatam koji su im aspekti njemačkog jezika posebno teški, budući da nisu izvorni govornici.“ Neke učenike posebno motivira to što im predaje osoba koja ni sama nije izvorni govornik. „Kada čuju da ni meni njemački nije maternji jezik, pomisle: Ovo mogu i ja!“

Poseban izazov Diani su i kursevi opismenjavanja za doseljenike koji ne znaju čitati ni pisati. „Obično je riječ o ljudima iz ruralnih krajeva koji se ispočetka srame toga što su nepismeni – ali, lakše im je kada shvate da u tome nisu sami.“ Prve riječi tako napišu na njemačkom, a ne na svom maternjem jeziku.

Profesor Univerziteta Duisburg-Essen Haci Halil Uslucan, koji se bavi fenomenom integracije, tvrdi da je ovladavanje jezikom jedna od najvažnijih stvari za doseljenike, no ne i jedina. „Posebno je važno njihovo uključivanje u tržište rada i obrazovanja.“

Radna svakodnevica bez njemačkog

A to uključivanje u nekim područjima može funkcionisati i bez znanja njemačkog: postoje univerziteti koji nude studije na engleskom jeziku te poslovi u kojima se komunikacija odvija isključivo na engleskom, primjerice u informatici, istraživanjima ili logistici. Rumun Adrian Mitroescu već dvije godine radi u prodajnom odjelu logističke kompanije DHL u Bonu. „U poslovnoj svakodnevici služimo se gotovo isključivo engleskim jezikom; imamo klijente iz 220 zemalja“ – kaže 28-godišnji Adrian koji je u rodnom Bukureštu studirao međunarodne odnose i marketing. „To je zato što radim u međunarodnom odjelu. U nekoj drugoj DHL-ovoj podružnici morao bih se služiti njemačkim.“

Znanje njemačkog jezika izrazito je važno za ljekare. Nedavno je Njemačko udruženje ljekara javno izrazilo svoje nezadovoljstvo zbog činjenice da u radu sa stranim ljekarima često ima teškoća u razumijevanju.

Jezik obogaćuje

Od Adriana niko ne traži da uči njemački – on to čini svojevoljno. „Glupo mi je živjeti u nekoj stranoj zemlji, a da ne naučim jezik koji se u njoj govori“ – kaže mladi Rumun. Navečer barem jednom sedmično pohađa kurs njemačkog. „Često mi je vrlo teško kad se nakon napornog radnog dana još moram i intenzivno baviti stranim jezikom. Ali, želim što bolje naučiti njemački, bez obzira na to hoću li u Njemačkoj ostati na duže vrijeme ili se odseliti u neku drugu zemlju ili se pak vratiti u Rumuniju.“

Vježbati može rijetko – njegovi njemački prijatelji i kolege s njim uvijek pričaju engleski. „Međutim, neko vrijeme sam igrao nogomet u jednom lokalnom klubu i tamo nisu svi govorili engleski. Bila je to dobra prilika da vježbam njemački van kursa.“

Autorka: Dana Scherle

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić