1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bez suštinskog pomaka u Briselu

Analitičari u BiH smatraju da na briselskom sastanku nije bilo suštinskog pomaka ka provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. Reakcije su očekivane.

Rezultatima briselskog sastanka zadovoljan je jedino predsjednik SNSD-a Milorad Dodik koji tvrdi da je u sjedištu Evropske unije (EU) „afirmiran stav Republike Srpske (RS) u vezi sa direktnim izborom članova Predsjedništva BiH i činjenicom da je RS jedna izborna jedinica“. „Republika Srpska morat će da traga za novim alternativama ukoliko se nastavi ovakva pat pozicija bazirana na politikama iz Federacije BiH“, kazao je za FTV lider SNSD-a Milorad Dodik.

Europäische Kommission Stefan Füle im Gespräch mit bosnischer Delegation

Stefan Fuele u Briselu na pregovorima sa političarima iz BiH

Na sastanku je dogovoreno da će članovi državnog Predsjedništva biti birani direktno, jedan iz RS-a, a dva iz Federacije BiH, s tim što bi federalni političari do narednog sastanka zakazanog za 10. oktobar trebali utvrditi konačan mehanizam izbora u FBiH. Taj mehanizam bi trebalo da spriječi nametanje ishoda izbornih rezultata bilo kojem konstitutivnom narodu ili „ostalima“.

Spor oko izbornih područja

Briselska rasprava o prijedlogu SDA i HDZ-a BiH da se federalna izborna jedinica podijeli na dva područja vođena je na granici incidenta, a glavni akteri bili su Bakir Izetbegović i Zlatko Lagumdžija. Lider SDP-a BiH je i pri povratku u BiH kazao da model SDA i HDZ-a BiH vodi podjeli Federacije BiH na entičkom principu. „Taj model je imao samo jedan mali problem. O svemu su se složili, osim toga kako izgledaju karte“, rekao je Lagumdžija.

„U Briselu nije bilo konkretnog dogovora o provođenju odluke 'Sejdić i Finci', a umjesto rješavanja pitanja 'ostalih' politički lideri fokusirali su se na sopstvene, odnosno probleme konstitutivnih naroda“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Almir Terzić. „O tome svjedoči i dogovor SDA i HDZ-a BiH o uspostavi dva izborna područja u Federaciji BiH, što je potvrda da se ide ka novim etničkim podjelama, ovoga puta u Federaciji BiH“, rekao je Terzić.

Pogrešne sankcije

U kritičnom trenutku briselskog sastanka Evropska unija je, navodno, zaprijetila bh. liderima uskraćivanjem IPA fondova. Terzić ne vjeruje da bi bh. zvaničnici podlegli takvom pritisku. „Vlastima u BiH i nije previše stalo do IPA fondova. Njima je stalo do zaduženja kod MMF-a, čije tranše direktno stižu u budžete. Dakle, imamo jedan sluđen izborni sistem, sluđene lidere i međunarodnu zajednicu koja zapravo ne zna šta bi ovoga trenutka uradila sa BiH“, kaže Terzić.


Da u Briselu nije dogovorenu ništa novo, potvrdio je po povratku u BiH i lider HDZ-a 1990 Martin Raguž. „Novo je to da smo dobili još jednu šansu“, rekao je Raguž. Raguž ipak vjeruje da su briselski principi dobra osnova za konačno rješenje provođenja odluke „Sejdić i Finci protiv BiH“ te da bi BiH 10. oktobra „mogla stati na evropske tračnice“.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednica: Jasmina Rose