1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Bez reformi Hrvatskoj nema evropskog novca

Zbog recesije, u Hrvatskoj mnogi misle kako se 'nije isplatilo' ući u EU. Mamta Murthi iz Svjetske banke upozorava kako i sama Hrvatska može i mora učiniti mnogo kako bi privukla ulaganja i stvorila radna mjesta.

Mamta Murthi je regionalna direktorica u Svjetskoj banci zadužena za središnju Europu i Baltičke zemlje, uključujući Hrvatsku i Sloveniju. Prije toga je gospođa Murthi kao ekonomistica u Svjetskoj banci pratila gospodarska kretanja u Srbiji, Crnoj Gori i Bugarskoj, a zatim bila i glavna ekonomistica za Europu i Središnju Aziju kao i savjetnica u uredu glavnog direktora radeći na aktivnostima Svjetske banke u Istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu. Naša dopisnica, Marina Maksimović je s njom razgovarala o stanju u Hrvatskoj.

DW: Gospođo Murthi, kako biste ocijenili trenutnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj?

Mamta Murthi: “Hrvatska trenutno prolazi kroz ekonomski izazovan period. Zemlja je u recesiji već pet godina, a očekivani privredni rast u 2014. godini je negativan ili na nuli. To znači da za većinu građana stvari izgledaju dosta teško. Smanjenje prihoda po glavi stanovnika u posljednjih 12 godina iznosi u prosjeku 12 posto. Nezaposlenost je vrlo visoka i mnogo više ljudi danas živi u materijalnim teškoćama nego što je živo ranije. Također, moramo imati u vidu i posljedice koje će poplave koje su nedavno pogodile BiH , Srbiju, ali i Hrvatsku, ostaviti na ekonomsku situaciju u zemlji.”

Mamta Murthi

Mamta Murthi, regionalna direktorica kod Svjetske banke za središnju Europu i Baltik.

DW: Izvještaji EU govore o postepenom oporavku privreda svih zemalja članica izuzev Cipra i Hrvatske koje su i dalje u recesiji. Što je prema Vašem mišljenju osnovni uzrok ovako lošeg stanja u hrvatskom gospodarstvu?

Mamta Murthi:“Postoje dva razloga zašto su stvari takve kakve su u hrvatskom gospodarstvu. Prvi je utjecaj globalne financijske krize koja je počela oko 2008. godine i vodila povlačenju kredita i smanjenju potražnje. Možda još važniji faktor su ekonomske reforme s kojima se oteže u Hrvatskoj. Kombinacija ova dva faktora dovela je do situacije u kojoj gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj bilježe pad već pet godina za redom.

Reforme, reforme...

DW: Što je najveći izazov za hrvatsku ekonomiju i koje reforme su najnužnije?

Mamta Murthi:“Usredotočila bih se na dvije vrste reformi. Prve su one koje se odnose na poslovnu klimu i poslovno okruženje. Trenutno je kompanijama u Hrvatskoj teško razvijati se, otvarati nova radna mjesta. Tu se radi o kombinaciji više utjecaja, ali postoji puno prepreka u birokratskom smislu, od otvaranja firmi, preko dobivanja kredita od banaka, pogotovo ako ste mlado poduzeće. Teško je zaposliti ljude, a još teže ih je otpustiti. Dakle, mora se preispitati cjelokupno okruženje u kome se obavlja poslovanje.

Druga reforma se odnosi na učinkovitost vlade i države. Državna potrošnja i utjecaj na gospodarstvo su i dalje vrlo visoki. Radi se o privredi u kojoj i dalje dominira država, u kojoj javna administracija nije pretjerano efikasna. Postoje mnoga državna poduzeća koja loše posluju. Zbog svega toga je neophodan čitav niz reformi koje bi javni sektor i administraciju učinile efikasnijim i pomogle zemlji da se vrati na put privrednog rasta.“

DW: I u EU se govori o kraju razdoblja štednje i nužnosti investicija kako bi se otvorila nova radna mjesta. Istovremeno Hrvatska i dalje ima problem s proračunskim deficitom i dugovanjima. Kako pronaći ravnotežu između neophodne štednje sa jedne i investicija koje su nužne za rast s druge strane?

Mamta Murthi:“Javna potrošnja u Hrvatskoj jest visoka, kao i državni dug. Proračunski deficit se mora dovesti pod kontrolu kako bi se javni dug smanjio. Hrvatska se nalazi u proceduri prekomjernog deficita koji je pokrenula Europska komisija. Ta procedura će smanjiti javnu potrošnju. Ali, potpuno ste u pravu kad kažete da fokus mora biti i na privrednom rastu. Za to su neophodne reforme u poslovnom okruženju. Ako bi te reforme dovele do toga da Hrvatska postane privlačnija za investicije i ako bi državna administracija bila učinkovitija, Hrvatska bi mogla iskoristi i novce iz EU koji su joj na raspolaganju. Sve to zajedno može podići razinu investicija i dovesti do privrednog rasta. Dakle, deficit se mora dovesti pod kontrolu, ali paralelno se mora održati fokus na reformi poslovnog okruženja.”

Gospodarstvo Europe već raste

Mamta Murthi

Mamta Murthi, regionalna direktorica kod Svjetske banke za središnju Europu i Baltik.

DW: Kada smo već kod fondova i novca iz EU, koliko se hrvatskom gospodarstvu do sad isplatilo članstvo u EU? Ima onih koji kažu da je zemlja imala “lošu sreću” jer je uoči ulaska u EU i u doba kad je uobičajeno da rastu investicije u buduću članicu, u Europi vladala kriza.

Mamta Murthi:“Članstvo u EU predstavlja veliki potencijal za Hrvatsku. Svi podaci govore da su zemlje koje su postale članice imale dobrobit od pristupa većem tržištu, ali i pristupa velikim strukturnim i kohezivnim fondovima EU, što pogotovo važi za nove članice od 2004. godine na ovamo. Hrvatska je ušla u EU u pravom trenutku, kada je europsko gospodarstvo počelo rasti. Dobro je zbog pristupa velikom europskom tržištu i već spomenutim fondovima. Mogućnosti su ogromne, ali na samoj zemlji je odgovornost osigurati učinkovitiji primitak europskog novca. Kao pozitivne primjere uspješnog privrednog rasta u po veličini sličnim zemljama Hrvatskoj, imate Baltičke zemlje koje su po ulasku u EU, vrlo brzo sustigle gospodarstva 15 „starih“ zemalja članica. A to su postigle zahvaljujući dobroj ekonomskoj politici i uspješnom korištenju strukturnih fondova. Iako su i one pretrpjele gospodarski pad tijekom 2008. i 2009. godine, oporavile su se. Dakle, turbulencije jesu prisutne, ali su tu i velike mogućnosti koje donosi članstvo u EU.”

DW: Osim državnog deficita, kronična boljka Hrvatske je i vanjskotrgovinski deficit: uvozi se mnogo više nego što se izvozi. Čini se kao da preživljava od jedne ljetne turističke sezone do druge. Koje druge potencijale vidite u Hrvatskoj?

Mamta Murthi: „Turizam jest očigledan hrvatski potencijal, ali tu su i poljoprivreda i mala proizvodna poduzeća. Rekla bih da je pravi potencijal Hrvatske u visoko kvalitetnim radnicima i sposobnostima u oblasti istraživanja i inovacija. Mnoge druge zemlje, kao što su Baltičke zemlje, Poljska ili Rumunjska, integrirale su se u globalni lanac opskrbe i tako postale su izvozno orijentirane zemlje. To je ono što i Hrvatska može uraditi, pored očiglednih prednosti kao što su turizam i poljoprivreda.“

Da li je kuna precjenjena?

DW: Što u Svjetskoj banci misle o tečaju hrvatske kune u odnosu na euro? Neki ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj tvrde da je on nerealan i da bi slabljenje tečaja kune moglo potaknuti izvoz. Kako bi slabija kuna utjecala na ukupni gospodarski razvitak u Hrvatskoj?

Mamta Murthi: „Tu postoje različita mišljenja. Hrvatska vlada želi zadržati fiksni tečaj prema euru. Hrvatska ekonomija je svakako dominantno orijentirana prema euru i tu postoji malo prostora za devalvaciju. Vlada, sa pravom, razmišlja o ekonomiji zasnovanoj na konkurentnosti cijena, radeći na unutrašnjoj konkurenciji. To je nešto što mi podržavamo. Jačanje efikasnosti javne administracije, bolja fleksibilnost tržišta rada, efikasnije korištenje europskih fondova za investicije u infrastrukturu, sve to doprinosi većoj unutrašnjoj konkurentnosti i to je dobra strategija za Hrvatsku.“

Prosvjed protiv EU

U Hrvatskoj ima mnogo razočaranih nakon ulaska u EU, jer život nije nipošto postao bolji.

DW: Kada govorimo o tržištu rada u Hrvatskoj, gdje vidite razloge činjenice da je Hrvatska, odmah poslije Grčke i Španjolske, rekorder u EU po broju nezaposlenih mladih ljudi?

Mamta Murthi: „Mladi su u poziciji da tek ulaze na tržište rada. Kada ne postoji odgovarajući privredni rast i ne otvaraju se nova radna mjesta, najviše su pogođeni oni koji po prvi put ulaze na tržište rada. Onoga trenutka kada privredna počne rasti u mjeri dovoljnoj za otvaranje novih radnih mjesta, padat će i nezaposlenost. I to je osnovni razlog, nedostatak potražnje i novih radnih mjesta. Hrvatska također ima i visoku zaštitu u oblasti tržišta rada, odnosno onih koji su već zaposleni. I to otežava otvaranje radnih mjesta. Rad na tome da se i zapošljavanje, ali i otpuštanje učine lakšim pomoći će u ovoj situaciji. Ali primarni razlog za veliku nezaposlenost u Hrvatskoj jest razdoblje recesije koji traje preko pet godina.”

DW: Koje su prognoze Svjetske banke za hrvatsko gospodarstvo u slijedećem razdoblju? Kad će građani Hrvatske moći i u svakodnevnom životu osjetiti prve pozitivne rezultate ekonomskih reformi?

Mamta Murthi:“Za Hrvatsku u 2014. godini Svjetska banka predviđa pad BDP od 0,5 posto. Privreda bi trebala prijeći u pozitivni okvir tijekom 2015. godine, kada očekujemo rast privrednih aktivnosti od jedan posto. Od bivših jugoslavenskih republika, jedno smo za Hrvatsku predvidjeli nastavak recesije u 2014. Sve ostale očekuje pozitivan pomak koji će ojačati u 2015. godini. A najranije u 2015. bi građani Hrvatske mogli osjetiti prve pozitivne rezultate. U izvjesnoj meri to ovisi i o hrvatskoj vladi i njene aktivnosti u kod otklanjanja prepreka u poslovnom okruženju, olakšavanju investiranja i poslovanja. Ipak, rekla bih: ne prije sljedeće godine.”