1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Bez povratka

Povratak je trebao biti ključ reintegracije BiH, ali nema tačnih podataka o rezultatima tog procesa. Dok se čeka odluka o popisu stanovništva oni koji su se vratili ponovo odlaze iz BiH zbog političke i ekonomske krize.

default

Bijeljina

Od 2,2 miliona ljudi, koji su tokom rata pomjereni sa kućnog praga, pretpostavlja sa da danas van Bosne i Hercegovine živi preko milion Bosanaca i Hercegovaca. U zemlju se vratilo oko milion ljudi, a 99,7 odsto procenata je povrata imovine i stanarskih prava. Smatra se da posljednjih godina opada interes za povratkom. Prema podacima UNHCR prošle godine na prijeratne adrese vratilo se oko 500 osoba, ali nevladine organizacije tvrde da se ovaj podatak zasniva na imovini koja je vraćena, a ne na stalnom boravku.

Kakav je danas položaj povratnika u Republici Srpskoj u kojoj ne postoji tačna evidencija prodate ili zamijenjene imovine? Veliki broj povratnika, povratnici su samo na papiru i u ranija mjesta prebivališta navraćaju tek u vrijeme godišnjih odmora. Slabe rezultate provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma dodatno pogoršava činjenica da se ljudi ne vraćaju tamo gdje ne mogu imati posao i zaštitu svojih prava.

Fabrika namještaja u Bijeljini

Nedostatak zdrave ekonomije i sigurne egzistencije su ono što usporava povratak izbjeglica na svoja ognjišta.

Iskroijeniti korupciju

Nadil Tahirović fitosanitarni je inspektor u Holandiji i radi u državnoj inspekciji uvoza i izvoza cvijeća, voća i povrća. Dio godišnjeg odmora redovno provodi u rodnoj Bijeljini. Prije fešte sa prijateljima u dvorištu svoje kuće objašnjava zašto se ne misli vratiti u BiH.

"Ono što me drži u Holandiji je taj stalni posao, ta sigurnost, a ono što otprilike nemam tamo, neki socijalni kontakt sa prijateljima, to je ono što imam ovdje. Pa mislim da je problem u mentalitetu i korupciji, da je to problem. Ja te stvari ne poznajem tamo i mislim da je to jedan od najvećih problema, da to treba iskorijeniti."

Senad Delić živi i radi u Austriji, ali je često u „svojoj Janji“. Vlasnik je i administrator internet stranice www.janja-bih.at. Organizator je akcija na kojima je do sada prikupljeno 150.000 KM kao pomoć povratnicima u Janju.

"Što mene drži još u Austriji je nekakva egzistencija, sigurna egzistencija. Rado bih se ja vratio u Janju kad bi se promijenila ova privredna situacija, jel', da se može nešto zaraditi."

Sve u drugom duhu

Salem Čorbo filozof je po struci i prije rata bio je novinar, te direktor Doma omladine u Bijeljini. Danas je predsjednik Udruženja "Povratak" i kaže da je održivi ostanak ključni problem povratnika. Osnovna intencija povratka, kaže Čorbo, bila je izgradnja države Bosne i Hercegovine. Po njemu, povratak u RS imao je više faza opstrukcije, "a sada smo u jednoj vrlo prikrivenoj i opstrukcija se radi kroz pravosuđe, kroz institucije. Mi nemamo jednako pravo, nemamo pristup pravosuđu. Slijedi dalje zapošljavanje, druga bolna kategorija. Znači, čeka se neko de fakto stanje, novi popis, da se kaže e to je to novo, što je bilo zaboravićemo. I na žalost, izgleda da je sve bilo podređeno toj ideji", kaže Čorbo.

Janja Häuser

Janja

On ističe da je politika odredila mjeru povratka. "Normalno je da su povratnici očekivali da se vrate na posao, da ponovo budu dio ekonomskog, pravnog, kulturnog, javnog života. Međutim, ta vrata su zatvorena za najveći broj povratnika. Novi nazivi ulica, nove krsne slave, sve je u jednom potpuno drugom duhu podređeno jednom narodu, jednoj religiji i na žalost, možemo reći sa kontinuitetom, jednoj politici."

Zbog toga, kaže Čorbo, ovi prostori ostat će bez mladih i obrazovanih ljudi. "I to donosi jednu lošu perspektivu i većina svijeta, jedan dobar dio, posebno mlađi, vide rješenje ponovnim odlaskom vani. Naravno, tu je i loša ekonomska situacija kojoj su isključivo kumovali naši politički lideri. I dolazi do toga da će ovo biti uglavnom prazni krajevi sa dva, tri prenapučena centra, sa vrlo malo industrije, sa vrlo malo stvorene vrijednosti."

“Treba da se vratimo, svako svojima”

Vahidin Mulamustafić živi i radi u Beču i jedan od najvećih donatora svojoj Janji. Od marta 2010. na porodičnom imanju gradi kompleks od 12.000 m2 plastenika, a unapređenjem projekta želi zaposliti što više ljudi.

"To je za početak, planiramo i više. Naravno, ukoliko nas budu opštinske državne, entitetske vlasti pratile, zašto ne i proširiti nekad, te naše proizvode koje proizvedemo da ih mi i preradimo. I to sve ide trenutno za Sarajevo, a ako Bog da, krajem ove godine, početkom iduće godine, planiramo da radimo na sertifikatima jer naš je cilj, pošto ja inače radim u Austriji, da to sve izvozimo za Austriju.""

Mulamustafić je razočaran odnosom lokalne vlasti. "Naš načelnik Mićo Mićić nikad nas nije posjetio. Jer ipak, ova firma koja nastaje na 20.000 kvadrata, to je u zadnjih 25, 30 godina nešto najveće što se gradi u Janji."

Drina Janja Flash-Galerie

Drina

Fadil Banjanović Bracika lider je povratka još od 1996. Sa porodicom se vratio u rodni Kozluk i danas je poslanik u Vijeću naroda RS. Banjanović je optimist, ali zna da još puno toga treba da se popravi.

"Ljudi imaju pravo vratiti se svojim kućama, ali isto tako, imaju pravo živjeti tamo gdje odluče. 1996 godine, kad se rat ovaj završavao, ljudi su kretali svojim kućama. Ja sam tada vidio da ipak ima pravde i da mi možemo se svojim kućama vratiti i da treba da se vratimo svako svojima."

"Sigurno da kao čovjek ne mogu biti zadovoljan kada se tiče upošljavanja ljudi, kada se tiče ravnopravnosti samih građana. Sigurno da ove probleme mi Bošnjaci imamo u Republici Srpskoj, ali isto tako ove probleme imaju građani srpske nacionalnosti u Federaciji. I kao povratnik i kao građanin opštine Zvornik, građanin Republike Srpske, građanin Bosne i Hercegovine javno poručujem da ovoj diskriminaciji se mora stati na kraj."

Autor: Emir Musli, Bijeljina

Odg. urednik: Svetozar Savić