1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Bez političke veze nema ni posla

List „Neue Zürcher Zeitung“ piše o tome kako u Makedoniji prilikom traženja posla u javnim službama veću ulogu od stručne i radne sposobnosti kandidata ima lojalnost prema strankama zastupljenim u vladi.

„Neu Zürcher Zeitung“ piše:

„Marko ima 25 godina. Nosi nešto veću kožnu jaknu. Izraz njegovog lica odaje veliku zabrinutost. On govori samo pod uslovom da ne bude objavljeno njegovo pravo ime. Priča da je do sada vodio već više od 10 razgovora tokom kojih se predstavljao u namjeri da dobije radno mjesto u jednoj od upravnih ustanova: 'Pitali su me: da li znam nekog iz vladajuće stranke?'

Gradić Berovo leži na kraju jedne ceste, koja je toliko neravna da vožnju od glavnog grada Makedonije čini dužom za sat vremena, a životni vijek automobila skraćuje za nekoliko mjeseci. Sjedište vlade u  Skoplju je od tog mjesta udaljeno oko 180 kilometara, pa ipak se obaveza političke odanosti tu osjeti tako snažno – kao da je riječ o egzistencijalnom pitanju.

Proteste in Mazedonien am 29.12.2012

29.12.2012.: Protesti protiv vladajuće koalicije u Makedoniji su učestali - Branko Crvenkovski, bivši predsjednik Makedonije i lider opozicionog SDSM-a

Prenapuhana administracija  

To o čemu govori Marko pokazuje koliko su vladajuće partije u Makedoniji zastupljene sa svojim pristalicama u javnom sektoru, te koliko zapravo od političke opredjeljenosti ovisi ekonomsko preživljavanje desetina i desetina hiljada ljudi. Radna mjesta u upravnim institucijama važe kao nagrade za političke aktivnosti. Dok privatna ekonomija stagnira, raste javni sektor. Prema podacima iz izvještaja koje je makedonska vlada predala Evropskoj komisiji, može se uočiti da je 2009. u javnim službama u Makedoniji bilo zaposleno 115.000 osoba, a u 2012. godini taj broj je iznosio 165.000.

U intervjuima sa balkanskom Istraživačkom mrežom (BIRN) birokrate i potražioci posla su opisivali kako se radna mjesta, koje plaća država, dobijaju na osnovu političke opredjeljenosti, a ne stručnih kvalifikacija. Tako naprimjer neimenovani funkcioner albanske stranke DUI – Demokratske unije za integraciju, koja je sa VMRO-DPMNE u makedonskoj vladi, priča da je vodio razgovore sa više od 3.000 kandidata, koji su se prijavili za samo jedno mjesto u javnim službama: 'Morao sam sa svima da razgovaram iako sam još ranije znao da nema posla u vladi za one, koji nemaju preporuke', piše, pored ostalog, list „Neue Zürcher Zeitung“.

Sramežljivi pogled u istoriju

Novine „Süddeutsche Zeitung“ u svom feljtonu na cijeloj stranici donose tekst o tome da prvi put nakon raspada Jugoslavije, pojedini istoričari iz više balkanskih zemalja u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu govore o zajedničkoj istoriji. List, najprije, podsjeća na pojedina zbivanja iz perioda vladavine Komunističke partije i Josipa Broza Tita i na tada učinjene nepravde, te navodi da užasi iz posljednjeg rata i Titova osobna odgovornost ipak ostaju tabu-teme:

Symbolbild Zerfall Jugoslawien

„U Muzeju za istoriju Jugoslavije u Beogradu postavljena je izložba ‚Jugoslavija od početka do kraja“. To je prvi put da su se organizatori i istoričari iz više novonastalih zemalja zajedno odlučili da bace kritičan pogled na njihovu istoriju – dvije decenije nakon raspada Jugoslavije. Izložba ne govori samo o nepravdi, poput Golog otoka, nego i o snovima i dostignućima te zemlje, koja je i pored brojnih grešaka egzistirala od 1918. godine i to cijelih sedam decenija. Predstavljena su i zbivanja i dokumenti iz perioda Drugog svjetskog rata kada je poginulo oko milion Jugoslovena. No, najveći broj njih nije stradao od Hitlerovih snaga, nego u sukobima između fašističkog ustaškog režima, srbijanskih četnika i Titovih partizana.

Izložba govori i o posljednjim ratovima, u kojima je – kako se prema pojedinim procjenama navodi – ubijeno 114.000 ljudi, a kratko se pominje i broj od 3,7 miliona izbjeglica. Tu su i video snimci ozloglašenog govora Slobodana Miloševića na Kosovu iz 1988. godine, kao i govor Franje Tuđmana na jednom od kongresa HDZ-a. To, kako kaže istoričar iz Zagreba Hrvoje Klasić, nije slučajnost: 'Mi smo željeli pokazati vrijeme kada je Jugoslavija uistinu bila ujedinjenja zemlja'. Klasić je dizajnirao koncept „Jugoslavija od početka do kraja“, piše, pored ostalog, u svom feljtonu njemački list „Süddeutsche Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić