1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Bez odgovora na hitna pitanja

Europa bi mogla iz dužničke krize izaći ojačana. To je u vladinom izvještaju najavila njemačka kancelarka Angela Merkel. To nije pogrešno, ali nedostaju odgovori na bitna pitanja.

default

Angela Merkel tokom debate u Bundestagu

Svjetlo na kraju tunela. Svjetlo nade da će Europa prevazići najtežu krizu nakon Drugog svjetskog rata i da će iz nje čak izaći ojačana. Ovo svjetlo je njemačka kancelarka Angela Merkel, govoreći u Parlamentu, opisala u lijepim bojama. EU je odlučila formirati uniju, koja bi bila faktor stabilnosti, i 20 godina nakon postojanja monetarne unije pridržavati se pravila zdrave fiskalne politike, rekla je Merkelova. Bez više stabilnosti i razumne fiskalne politike EU neće preživjeti. Tvrdnja da je novi ugovor, kojem nije pristupila Velika Britanija, odgovor na brojna pitanja, koja su u vezi sa prevazilaskom krize, je u najmanju ruku rizična. Nekoliko dana nakon Samita EU raste skepsa. Vrijednost dionica na berzama pada, baš kao i očekivanja o rastućem privrednom rastu. Kamate na državne obveznice, primjerice Italije, ponovo rastu. Povjerenje nažalost nije vratio ni posljednji Samit EU. Kako dužnička kriza treba biti pokrivena u narednim mjesecima, dok se pregovara o novom fiskalnom paketu, još uvijek je nejasno. Istodobno bankarska kriza u Europi dobija sve opasniju formu. Njemačka Vlada je s dobrim razlogom ponovo stavila u funkciju Fond za spas banaka.

Kamen temeljac u prevladavanju krize sada bi trebao biti Međunarodni monetarni fond. Njemačka centralna banka trebala bi obezbijediti 45 milijardi eura, ali se tome protivi jer cijela konstrukcija izgleda kao da se njome krše važna pravila. Kancelarka o ovom konfliktu nije rekla ni riječi. Bila je to greška. Već do narednog ponedjeljka (19.12.) 17 zemalja euro-zone bi trebalo prikupiti 150 milijardi eura kao dodatni novac namijenjen spašavanju ugroženih. No to neće funkcionirati, ako se o problemu smrtno šuti.

Deutsche Welle Bernd Riegert

Bernd Riegert

Drugačija viđenja

Zajedničko preuzimanje dugova preko tzv. eurobonda, dakle uvođenje zajedničkih obveznica zemalja euro-zone, njemačka kancelarka je odbila. To bi, iako je to opozicija žestoko tražila, bilo pogrešan instrumenat jer bi u korijenu sasjekao svaki pokušaj provođenja štedljive budžetske politike u kriznim zemljama, rekla je Merkelova. No,ono što ona nije rekla jest da eurobond u blažoj formi već odavno postoji. Masovna kupovina državnih obveznica Grčke, Irske, Portugala, Španjolske i Italije od strane Europske centralne banke nije ništa drugo nego zajedničko preuzimanje dugova.

Šefovi država i vlada prešutno dozvoljavaju da to Europska centralna banka i dalje čini. Kada to ona ne bi činila vjerojatno bi se euro-zona već raspala. O budućoj ulozi Europske centralne banke na prošlom Samitu EU se nije govorilo ako je vjerovati Angeli Merkel. Njen francuski kolega, predsjednik Sarkozy, vidi to međutim drugačije. On tvrdi da će Europska centralna banka najkasnije polovinom naredne godine preuzeti upravljanje Europskim fondom za spas eura. Šta je onda ovdje ispravno? SAD, Velika Britanija i veliki broj učesnika na tržištu, te ekonomista zahtijevaju i dalje da Europska centralna banka daje velike količine novca da bi spasila zemlje koje su u krizi. Njemačka kancelarka to i dalje odbija. No koliko dugo će to ona još moći izdržati?

Čini se da je svjetlo na kraju tunela tu. Stabilna fiskalna unija bila bi veliki napredak. Ipak ovaj tunel je još dug. Kako će on može biti pređen, a da se pri tome ne raspadne monetarna unija, na to pitanje tokom debate u Bundestagu nisu mogli odgovoriti ni kancelarka, ni opozicija.

Autor: Bernd Riegert

Odgovorna urednica: Jasmina Rose