1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Posao u Njemačkoj

Bez njih nema žetve

Sezonski radnici iz zemalja srednje i jugoistočne Evrope rade u Njemačkoj u okviru bilateralnih sporazuma zavoda za zapošljavanje. Većinom su zaposleni u poljoprivredi i šumarstvu.

Nakon njemačkog ujedinjenja, preko 80 posto sezonske radne snage došlo je iz Poljske. Od 1. maja 2011. Poljaci u Njemačkoj mogu naći i bolje poslove: imaju slobodan pristup njemačkom tržištu rada, ne moraju se ograničiti na sezonski rad i često zarađuju više novca.

Oko 90 procenata sezonskih radnika zaposleno je u oblasti poljoprivrede i šumarstva. Oko sedam posto radi u ugostiteljstvu. Preostalih tri posto rade kao zabavljači.

Manje ograničenja za Bugare i Rumune

Oko 90 procenata sezonskih radnika zaposleno je u oblasti poljoprivrede i šumarstva.

Oko 90 procenata sezonskih radnika zaposleno je u oblasti poljoprivrede i šumarstva.

Rumuni i Bugari do kraja 2013. uz određene olakšice moraju imati dozvolu za rad u Njemačkoj. Radnicima iz tih zemalja od 1. januara 2011. ne treba radna dozvola za sezonski posao. Ali svoje zaposlenje moraju okončati unutar šest mjeseci jedne kalendarske godine – u izuzetnim slučajevima do osam mjeseci, na primjer kod uzgajanja povrća, voća, vina, žita i duhana. U oblasti zabave najveći dozvoljeni rok za bavljenje zanimanjem je devet mjeseci u kalendarskoj godini.

Sezonski radnici iz Bugarske i Rumunije ne smiju biti mlađi od 18 godina. Moraju raditi najmanje 30 sati sedmično i zarada ne smije biti manja od sindikalno propisane. Ako dogovorenih nadnica nema, nivo zarade se orijentiše prema standardnoj lokalnoj plaći.

Poslodavac se mora pobrinuti za adekvatan smještaj

Svi zaposleni u Njemačkoj obavezni su da se osiguraju preko njemačkog socijalnog osiguranja. Tu spadaju osiguranje za slučaj bolesti, tuđe njege, penziono osiguranje, protiv nesreća i gubitka posla. Ali i ovdje postoje izuzeci. Ako zaposleni iz Rumunije ili Bugarske ima stalan posao u zemlji porijekla i u Njemačkoj radi tokom plaćenog odmora, njegovo osiguranje se reguliše po propisima zemlje porijekla, a ne Njemačke.

Poslodavci u Njemačkoj su obavezni svojim sezonskim radnicima osigurati smještaj. Zapravo, niko u Njemačkoj ne smije smještati svoje zaposlene u šatore ili pokretne kuće – osim zabavljača, koji smiju živjeti u vozilima.

Hrvatima treba dozvola za rad

I zaposleni iz nove članice EU – Hrvatske – mogu raditi u određenim granama privrede kao sezonska radna snaga. Ali i ovdje postoje uslovi poput trajanja zaposlenja, minimalne starosti, radnog vremena i plaće.

Građanima Hrvatske potrebna je i dozvola za rad

Građanima Hrvatske potrebna je i dozvola za rad

Hrvatski sezonski radnik smije raditi u Njemačkoj, ukoliko je poslodavac do radnika došao posredovanjem hrvatskog Zavoda za zapošljavanje. Osim toga, građanima Hrvatske potrebna je i dozvola za rad, koju dobijaju prije odlaska u Njemačku, u ambasadi u Zagrebu ili u konzulatima. Centralna služba za razmjenu strane i stručne radne snage ZAC osigurava dozvolu za rad.

Hrvatski sezonski radnici moraju biti osigurani u njemačkom sistemu osiguranja. Ako sezonski radnik nije zdravstveno osiguran, poslodavac je obavezan o vlastitom trošku omogućiti privatno osiguranje. Ukoliko se to ne desi, poslodavac snosi puni finansijski rizik, ako se sezonski radnik razboli.

I od radnika iz Hrvatske se ne očekuje poznavanje njemačkog jezika. „Zaposleni iz drugih zemalja ne mogu za stalno živjeti ovdje, čak i ako imaju stalnu adresu u Hrvatskoj“ – objašnjava Ilona Mirtschin iz Njemačkog zavoda za zapošljavanje. „Troškove posredovanja za sezonske radnike iz Hrvatske snosi njemački zavod. Honorar je 60 eura i ne smije se odbiti od plaće radnika.“

Bez ograničenja za Grke

Grčka je u Evropskoj uniji od 1981. godine i zbog toga građani Grčke već dugo imaju slobodan pristup tržištu rada. Poput Poljaka, Čeha, Mađara ili Slovenaca smiju raditi u bilo kojem segmentu njemačke privrede.

Potpuno drugačije stoje stvari sa zaposlenima iz Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Turske – oni se ne smiju zaposliti sezonski, zato što ne postoje ugovori niti posredovanje između njemačke Agencije za rad i tih zemalja.

Autorica: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić