1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Moja njemačka priča

Bez njih nema žetve – sezonski radnici u Njemačkoj

Sezonski radnici iz zemalja srednje i jugoistočne Evrope rade u Njemačkoj u okviru bilateralnih sporazuma zavoda za zapošljavanje. Većinom su zaposleni u poljoprivredi i šumarstvu.

Saisonarbeiter tragen am Dienstag (15.05.2012) auf einem Feld bei Dortmund ihre frisch geernteten Erdbeeren. Der Landesverband Obstbau Westfalen-Lippe hat zu einer Pressekonferenz zum Start der Erdbeersaison eingeladen. Foto: Bernd Thissen dpa/lnw +++(c) dpa - Bildfunk+++

Symbolbild - Erdbeer-Ernte

Nakon njemačkog ujedinjenja, preko 80 posto sezonske radne snage došlo je iz Poljske. Od 1. maja 2011. Poljaci u Njemačkoj mogu naći i bolje poslove: imaju slobodan pristup njemačkom tržištu rada, ne moraju se ograničiti na sezonski rad i često zarađuju više novca.

Oko 90 procenata sezonskih radnika zaposleno je u oblasti poljoprivrede i šumarstva. Oko sedam posto radi u ugostiteljstvu. Preostalih tri posto rade kao zabavljači.

Manje ograničenja za Bugare i Rumune

Oko 90 procenata sezonskih radnika zaposleno je u oblasti poljoprivrede i šumarstva.

Oko 90 procenata sezonskih radnika zaposleno je u oblasti poljoprivrede i šumarstva.

O radu bez ograničenja koji je omogućen Poljacima, Rumuni i Bugari za sada mogu samo sanjati. Ulazak njihovih zemalja u Evropsku uniju 1. januara 2007. nije im donio i slobodan pristup njemačkom tržištu rada. Ali građani ove dvije zemlje mogu raditi kao sezonski radnici u Njemačkoj, uz određena ograničenja. Zapravo, radnicima iz tih zemalja od 1. januara ne treba radna dozvola za sezonski posao. Ali svoje zaposlenje moraju okončati unutar šest mjeseci jedne kalendarske godine – u izuzetnim slučajevima do osam mjeseci, na primjer kod uzgajanja povrća, voća, vina, žita i duhana. U oblasti zabave najveći dozvoljeni rok za bavljenje zanimanjem je devet mjeseci u kalendarskoj godini.

Sezonski radnici iz Bugarske i Rumunije ne smiju biti mlađi od 18 godina. Moraju raditi najmanje 30 sati sedmično i zarada ne smije biti manja od sindikalno propisane. Ako dogovorenih nadnica nema, nivo zarade se orijentiše prema standardnoj lokalnoj plaći.

Poslodavac se mora pobrinuti za adekvatan smještaj

Svi zaposleni u Njemačkoj obavezni su da se osiguraju preko njemačkog socijalnog osiguranja. Tu spadaju osiguranje za slučaj bolesti, tuđe njege, penziono osiguranje, protiv nesreća i gubitka posla. Ali i ovdje postoje izuzeci. Ako zaposleni iz Rumunije ili Bugarske ima stalan posao u zemlji porijekla i u Njemačkoj radi tokom plaćenog odmora, njegovo osiguranje se reguliše po propisima zemlje porijekla, a ne Njemačke.

Od Rumuna ili Bugara znanje njemačkog jezika se po pravilu ne traži, ukoliko žele raditi kao sezonska radna snaga.

Poslodavci u Njemačkoj su obavezni svojim sezonskim radnicima osigurati smještaj. Zapravo, niko u Njemačkoj ne smije smještati svoje zaposlene u šatore ili pokretne kuće – osim zabavljača, koji smiju živjeti u vozilima.

Poslodavci u Njemačkoj mogu povući svoju ponudu u roku od tri sedmice od početka perioda rada, ukoliko imaju opravdan razlog. Međutim, ako zaposleni iz Rumunije ili Bugarske doputuje sa potpisanim ugovorom, taj ugovor važi za obje strane.

Hrvatima treba dozvola za rad

I zaposleni iz buduće članice EU – Hrvatske – mogu već sada, poput Bugara i Rumuna, raditi u određenim granama privrede kao sezonska radna snaga. Ali i ovdje postoje uslovi poput trajanja zaposlenja, minimalne starosti, radnog vremena i plaće.

Građanima Hrvatske potrebna je i dozvola za rad

Građanima Hrvatske potrebna je i dozvola za rad

Hrvatski sezonski radnik smije raditi u Njemačkoj, ukoliko je poslodavac do radnika došao posredovanjem hrvatskog Zavoda za zapošljavanje. Osim toga, građanima Hrvatske potrebna je i dozvola za rad, koju dobijaju prije odlaska u Njemačku, u ambasadi u Zagrebu ili u konzulatima. Centralna služba za razmjenu strane i stručne radne snage ZAC osigurava dozvolu za rad.

Hrvatski sezonski radnici moraju biti osigurani u njemačkom sistemu osiguranja. Ako sezonski radnik nije zdravstveno osiguran, poslodavac je obavezan o vlastitom trošku omogućiti privatno osiguranje. Ukoliko se to ne desi, poslodavac snosi puni finansijski rizik, ako se sezonski radnik razboli.

I od radnika iz Hrvatske se ne očekuje poznavanje njemačkog jezika. „Zaposleni iz drugih zemalja ne mogu za stalno živjeti ovdje, čak i ako imaju stalnu adresu u Hrvatskoj“ – objašnjava Ilona Mirtschin iz Njemačkog zavoda za zapošljavanje. „Troškove posredovanja za sezonske radnike iz Hrvatske snosi njemački zavod. Honorar je 60 eura i ne smije se odbiti od plaće radnika.“

Bez ograničenja za Grke

Grčka je u Evropskoj uniji od 1981. godine i zbog toga građani Grčke već dugo imaju slobodan pristup tržištu rada. Poput Poljaka, Čeha, Mađara ili Slovenaca smiju raditi u bilo kojem segmentu njemačke privrede.

Potpuno drugačije stoje stvari sa zaposlenima iz Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Turske – oni se ne smiju zaposliti sezonski, zato što ne postoje ugovori niti posredovanje između njemačke agencije za rad i tih zemalja.

Autor: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić