1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Bez minareta, molim! - Austrijska debata o gradnji džamija

Hrišćani, muslimani i Jevreji žele da javno praktikuju svoju vjeru, na što u demokratskim državama na to imaju i pravo. Međutim, kada se radi o džamijama i visokim minaretima, uvijek iznova dolazi do žestokih rasprava.

Džamija u Floridsdorfu u Beču

Džamija u Floridsdorfu u Beču

U Austriji živi 500.000 muslimana, i oni su, nakon katolika, druga vjerska zajednica po veličini. Na raspolaganju imaju 200 objekata za molitvu i četiri džamije sa minaretima: u Beču, Tirolu, Salcburgu i Donjoj Austriji. Međutim, muslimanska vjerska zajednica u Austriji bi htjela više. Predsjednik ove zajednice, Anas Šakekfeh, kaže da bi „poželjno bilo da u svakoj saveznoj državi postoji jedna, izvana prepoznatljiva džamija. Ne sutra, ni prekosutra, ali jednog dana.“

Najveća džamija u Evropi u Londonu

Posljednjih godina sve više džamija u Evropi. Ovdje: najveća džamija u Evropi u Londonu

Molitveni prostori da, minareti ne

Ova želja je izazvala burne reakcije Saveza za budućnost Austrije i Slobodarske partije Austrije. Prvi se za riječ javio šef Slobodarske partije Austrije, Hajnc Kristijan Štrahe: „Kuće za molitvu su u redu, ali ne i višenamjenski objekti. Ne trebaju nam minareti i mujezini u Austriji. Mogu da postoje centralni molitveni prostori ali ne minareti, oni su simbol pobjede, ali nisu bezuslovno simboli vjere.“

Šef Slobodarske partije Austrije najoštriji je kritičar islama u Austriji. Činjenica da su minareti upravo sada tema broj jedan u Austriji njemu odgovara zato što se nalazi usred predizborne kampanje za gradonačelnika Beča, koji se bira u oktobru. Cio Beč je izljepljen plakatima sa njegovim likom i natpisima: „Više hrabrosti za bečku krv - suviše stranog nikome ne čini dobro.“

Beč panorama

Tu su mišljenja da Bečom i dalje trebaju dominirati crkveni tornjevi, a ne minareti

Ni islamizam, ni arabizacija

Za Slobodarsku partiju Austrije džamije predstavljaju rasadnik radikalnog islamizma. Na kritiku islamske vjerske zajednice, da je ova partija propovjednik mržnje u Austriji, generalni sekretar Harald Vilimski kaže: „Želim da zadržim Austriju sa njenom kulturom. Ne želim ni ekstremizam ni arabizaciju.“

Kada je riječ o useljavanju i kritici islama, građani Austrije imaju različita mišljenja:

„To je pitanje tolerancije - da li želite da idete preko svojih granica ili ne“, kaže jedan građanin, dok drugi dodaje: „ Pa ne moram baš da gladam sliku ulice koja nije austrijska."

Nešto tolerantnije odgovora ova građanka: “Mislim da je moguće živjeti sa muslimanima. Nije dobro da neko ovdje osjeća strah“.

Teološki stručnjaci kažu da minareti ne moraju neizostavno biti dio džamije. Radi li se dakle o simbolu političke moći ili o vjeri? Ovo pitanje će okupirati građane Austrije još neko vrijeme, bar do izbora za bečkog gradonačelnika.

Autori: Anne Zimmermann / Željka Bašić-Savić/ Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović