1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Bez koalicije molim, mi smo Britanci

Škoti dolaze. Sa tom parolom konzervativni političari se nadaju osvajanju glasova na izborima za Donji dom parlamenta, 7. maja. Za sada je teško predvidjeti pobjednika. To bi mogla da bude šansa za manje stranke.

Dobiti mjesto u Donjem domu britanskog parlamenta u Vestminsteru nije lako. Put do tamo je sljedeći: u jednoj od 650 britanskih izbornih jedinica potrebno je osvojiti više glasova od svih drugih kandidata. Kada jedna stranka pobijedi na 326 tih mini-izbora – a to obično uspjevaju ili konzervativci ili laburisti – onda je „ključ za Kraljevstvo“ njihov. U čitavoj zemlji biti drugi je bezvrijedno.

„Izborni sistem u Velikoj Britaniji nije proporcionalan i zaista može biti potpuno nesrazmjeran. Postoji sistem većinskog glasanja, što za male stranke može biti nepovoljno, a izrazito nepovoljno za stranke sa širokom regionalnom zastupljenošću“, objašnjava Alen Konveri, politikolog sa univerziteta u Edinburgu.

Ukupan broj svih glasova – barometar na demokratskim izborima u čitavom svijetu, tako je u Velikoj Britanije beznačajan. To se vidi i kada se pogledaju rezultati koje su ostvarile tri stranke na izborima za Donji dom parlamenta, 2010. godine.

Iako ankete pokazuju suprotno, lider laburista Ed Miliband nada se apsolutnoj većini

Iako ankete pokazuju suprotno, lider laburista Ed Miliband nada se apsolutnoj većini

Konzervativna stranka tada je osvojila 36,1 odsto glasova i 306 mjesta. Stranka laburista dobila je 29 odsto glasova i 258 mjesta u parlamentu. Liberalne demokrate osvojile su 23 odsto glasova, ali samo 57 mjesta. Nije potrebno veliko matematičko umijeće, da bi se uočio taj ogroman jaz.

U potrazi za većinom

„Većinsko glasanje tradicionalno se brani argumentom, da se tako formiraju vlade koje imaju veliku većinu u parlamentu“, kaže profesor političkih nauka Konveri. Ali na predstojećim izborima za Donji dom parlamenta mogao bi da se ponovi rezultat iz 2010: konzervativci koje predvodi premijer Dejvid Kameron i laburisti Eda Milibanda mogli bi da izgube čak i 50 mjesta koja su im potrebna da bi obezbijedili većinu.

Za parlament u kojem jedna stranka ne posjeduje većinu, postoji više rješenja kako bi se osiguralo da on bude politički funkcionalan. Jedno od njih bila bi formalna koalicija – kao što je trenutna unija konzervativaca i liberalnih demokrata ili manjinska vlada.

I pored velikih napora da se nastavi tradicija dvopartijskog sistema, na izborima za donji dom parlamenta, glasači u Velikoj Britaniji će 7. maja najverovatnije glasati za sedam različitih stranaka. U zavisnosti od toga koja od manjih stranaka će osvojiti najviše mjesta – ne glasova – odnos snaga mogao bi da se održi u parlamentu.

Škoti u Vestminsteru

Poznavaoci prilika, naime, predviđaju da će Škotska nacionalna stranka (SNP) biti treća snaga u parlamentu, iza konzervativaca i laburista. I pored toga što je u Škotskoj samo 59 izbornih jedinica – to je manje od 10 odsto svih izbornih jedinica u Velikoj Britaniji – SNP bi mogao da osvoji između 30 i 55 mjesta u parlamentu.

To je podstaklo Dejvida Kamerona da na početku predizborne kampanje pažnju usmjeri ka sjeveru. On upozorava da laburisti planiraju alijansu sa SNP. Na posljednjem zasjedanju pred izbore, Kameron je predsjednika laburista Milibanda opisao kao „pudlicu“ šefa SNP- Aleksa Salmonda.

„Oni su otvorili zajednički račun u banci – sa neograničenim mogućnostima prekoračenja“, našalio se Kameron. On birače nastoji da uvjeri da je ekonomski prosperitet Velike Britanije siguran isključivo ako je vlast u rukama konzervativaca.

Većinski izborni sistem mogao bi da zakoči uspon stranke UKIP, Najdžela Feridža

Većinski izborni sistem mogao bi da zakoči uspon stranke UKIP, Najdžela Feridža

Sa druge strane, Miliband je isključio mogućnost formiranja koalicije sa SNP. On naglašava da u njegovom kabinetu neće biti nijedan ministar iz Škotske nacionalne stranke. Škotski profesor političkih nauka Konveri je skeptičan: Neformalan dogovor, na kraju krajeva, je moguć.

Da li će i crveno ući u politički spektar?

I Kameron, i Miliband se još uvijek nadaju da će imati parlamentarnu većinu. Prema aktuelnim anketama i konzervativci i laburisti bi mogli da osvoje 33 odsto glasova, čime bi imali 280 mjesta u parlamentu. Na trećem mjestu su liberalne demokrate sa oko deset odsto glasova. Ankete pokazuju da bi i antievropska stranka UKIP mogla da osvoji oko deset odsto glasova, što bi moglo da bude dovoljno da u parlamentu imaju pet ili šest poslaničkih mjesta.

Politikolog Konveri ipak ne vjeruje da će UKIP ponoviti uspjeh sa izbora za evropski parlament iz maja prošle godine. „Većinski izborni sistem će usporiti uspon UKIP“, smatra on. „Ta stranka će da se fokusira na mandate, gdje su šanse za pobjedu najveće. To su dva mjesta koja sada imaju, i mandati u regionima gdje je politička i demografska situacija povoljna“.

Uz to šef UKIP-a Najdžel Feridž je sam sebi prislonio pištolj na grudi sa svojom knjigom „Crvena revolucija“. Feridž je pisao da će otići sa mjesta predsjednika UKIP ukoliko izgubi u svom izbornom okrugu, u jugoistočnoj Engleskoj.

Preporuka redakcije