1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bez jednakih šansi

7. juli 2012

Loši rezultati statistike naučne studije PISA probudili su njemačke političare prije deset godina. Uprkos svim provedenim reformama djeca u Njemačkoj i dalje se ne potiču ravnopravno.

https://p.dw.com/p/15NBP
Foto: picture-alliance/dpa

Manfred Prenzel istražuje obrazovanje u zemlji. On je savjetnik njemačke vlade. Ponekad prenosi i loše vijesti. Tako se desilo i početkom marta u vijeću za obrazovanje u njemačkom parlamentu da je Prenzel obavijestio vijeće o postojećem problemu – naime radi se o nepravednom stanju u obrazovanju. „Poticanje učenika je zavisno o tome u kojoj njemačkoj pokrajini stanuje. Razlika nivoa stečenog znanja učenika jedne generacije ide čak do 1,5 školskih godina.“ Drugim riječima: može to biti velika mana za dijete koje pohađa školu u pokrajini Bremen ili Schleswig-Holstein, a ne u Bavarskoj ili Sachsenu. U Njemačkoj je prosvjeta u nadležnosti pokrajina. Sudeći prema svemu kvalifikacija za sveučilište (matura) iz Baden-Wuerttemberga više vrijedi od mature iz Berlina.

Osim toga veliku ulogu igra koju školu dijete pohađa i iz kojeg socijalnog okruženja potiče. To je i nedavno službeno potvrdila objavljena naučna studija „Chancenspiegel“ iz Bertelsman fondacije. Ono dijete koje odrasta u socijalno ugroženoj četvrti, čiji su roditelji loše obrazovani ili potiču iz migrantskih porodica imaju dosta slabije šanse za uspjehom u školi neko djeca koja potiču iz porodica čiji su roditelji akademski obrazovani.

Poticanje učenika je zavisno o tome u kojoj njemačkoj pokrajini stanuje. 16.01.2012)
Poticanje učenika je zavisno o tome u kojoj njemačkoj pokrajini stanuje.Foto: picture-alliance/dpa

PISA-Šok

Dugo vremena je njemački školski sistem glasio kao kvalitetan i sa velikim učinkom. Nastavni plan i program i odvajanje učenika poslije četverogodišnje škole u slijedeće škole bio je prihvaćen sistem u društvu i politici. Potom se 2001. godine pojavila naučna studija PISA, internacionalna studija koja naučno istražuje školski uspjeh. Odgovorna za njeno provođenje je organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Nakon toga Njemačka je navodno pod šokom, jer je došlo do rezultata istraživanja i njemački školski sistem je dobio alarmantno loše ocijene. U svim oblastima koje su testirane – čitanje, matematika, prirodne nauke – 15 ispitanih učenika su imali lošije rezultate nego prosjek u vodećim industrijskim zemljama. Jedna stavka je bila posebno alarmantna: ni u jednoj drugoj državi nije socijalno porijeklo učenika bilo tako odlučujuće za njegov školski uspjeh kao u Njemačkoj te nigdje drugo nisu djeca stranaca postigla slično loše rezultate. Tu nije bilo govora o jednakosti šansi.

Od tada su se u Njemačkoj provedene reforme uzduž i poprijeko. U svakoj pokrajini malo drugačije, ali sa zajedničkim ciljem - učenicima neovisno od njihovog socijalnog porijekla omogućiti bolji školski uspjeh i mnogo više mladih ljudi dovesti do mogućnosti upisa na fakultet. Cilj je ostvariti da zemlja polaže vrijednost na obrazovanje. Naposljetku je Njemačka zemlja siromašna sirovinom ali ekonomski napredna te je upućena na pametne ljude i inovativne razvitke.

Obrazovanje je već sadržaj u vrtićima. Djeca polaze u škole već sa pet godina i u cijeloj su republici nastale cjelodnevne škole. Nastava se odvija i van sadržaja nastavnog plana, usmjerena projektnom radu te sa trudom oko individualnog poticaja učenika. Sve češće se dalji školski smjer djece odlučuje kasnije, a ne ako posljednjih godina, poslije 4. razreda. U međuvremenu su se rezultati 15-godišnjaka poboljšali – uspjeh u čitanju je prosječan dok su rezultati iz matematike i prirodnih nauka čak dosta iznad prosjeka. Postotak maturanata je porastao. No, mogućnost jednakosti šansi nije.

Učenici migrantskog porijekla u jednoj školi u Leipzigu
Učenici migrantskog porijekla u jednoj školi u LeipziguFoto: picture-alliance / dpa

Nepregledan sistem obrazovanja

Ponešto se i nije promjenilo. Još uvjek postiji manjak stručnog kadra i uvijek iznova nedostaje potrebnih sredstava za financiranje. Osim toga i dalje duh konkurencije prevladava u njemačom sistemu obrazovanja. Onako kako se pojedine pokrajine međusobno takmiče tako se isto ponašaju i škole u gradovima i komunama.

Ni jedna obrazovna ustanova ne liči drugoj. Svaka pojedninačno postavlja svoje težište, odvaja se i želi se izdignuti. Neke škole forsiraju umjetnost i muzičko obrazovanje, druge tehniku i prirodne nauke. U pojedinim školama se nudi dopunska nastava njemačkoj jezika za djecu migranata dok se drugim predaje ruski ili kineski jezik. Ko stekne pregled o njemačkom školskom sistemu može naći za sebe i svoje dijete optimalnu instituciju. Svi ostali moraju popustiti.

Autori: Silke Bartlick / Ida Bauerfeind-Merdan

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić