1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bez istine o nestalima teško do pomirenja

30. august 2012

Posljednjih godina proces pronalaženja i identifikacije nestalih lica sa Kosova je sve sporiji. Upućeni kao razlog navode protok vremena, ali i nedostatak političke volje zvaničnika u Beogradu i Prištini.

https://p.dw.com/p/1602P
Fotografije nestalih osoba ispred parlamenta u Prištini
Foto: picture-alliance/dpa

Na Kosovu se još uvijek 1771 lice vodi kao nestalo. Među njima je najviše Albanaca, dok je oko 500 pripadnika srpske i drugih zajednica. Koordinator Savjeta udruženja porodica nestalih lica sa Kosova Haki Kasumi nezadovoljan je postignutim u rasvjetljavanju sudbine nestalih prije, tokom i nakon sukoba na Kosovu. Stiče se utisak, kaže Kasumi, da se zvaničnicima ne žuri: “Ne znam kakvo je opravdanje ljudi koji su preuzeli obavezu da rade na ovom problemu. Ne znam kakva je njihova savjest kada je tok ovog procesa tako lagan i naše je ubjeđenje da se njima nekako ne žuri.”

Albanac pokazuje fotografije pripadnika svoje familije koji važe kao nestali
I ovaj Albanac je traži svoje najmilijeFoto: picture-alliance/dpa

Moguće da se nikad ne sazna sudbina svih nestalih

I predsjednik Udruženja nestalih i otetih Srba sa Kosova Milorad Trifunović smatra da je proces spor zato što ni Priština, ni Beograd, a ni međunarodne institucije nisu mnogo zainteresovani da se problem riješi. “Imamo posljednji slučaj u Žilivodama (kod Obilića) gdje je po mom ličnom mišljenju politički obustavljena pretraga na tom terenu i želio bih da se to ponovo aktivira i da se ne stavi ad acta ta lokacija”, kaže Trifunović. On napominje i da većina porodica nestalih Srba živi u Srbiji i da Udruženje na čijem je čelu ima tri kancelarije na Kosovu koje su njima uvijek dostupne. Takođe im je omogućeno i da prisustvuju istraživanjima na pojedinim lokalitetima.

Istovremeno, izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo na Kosovu Bekim Bljakaj kaže da postoji realna mogućnost da se nikada neće saznati sudbina svih nestalih osoba. “Nažalost, kako prolaze godine, proces identifikovanja nestalih osoba je sve sporiji. Naročito kada je već veliki broj lokacija, gdje se sumnjalo da postoje masovne grobnice, istraženo i u nekima od njih nisu pronađena tijela nestalih. Tako da članovi porodica nestalih osoba gube i nadu i strpljenje, i nažalost plašim se da ćemo jako teško doći do razrješenja slučajeva svih nestalih”, kaže Bljakaj.

Izvršiti pritisak na Prištinu i Beograd

Problemom nestalih lica, a u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću“, bavi se i njemačka nevladina organizacija ForumZFD. Dragana Milutinović iz ForumaZFD Kosovo ocjenjuje da se u procesu rješavanja sudbine nestalih moglo uraditi mnogo više. “Sigurno je da će ukoliko se problem nestalih lica riješi, to poboljšati i ubrzati normalizovanje odnosa na relaciji Beograd - Priština. Tokom sastanaka porodica nestalih, često se čuje mišljenje da nedostaje politička volja na obje strane da se ovaj problem riješi, ali i da je problem nedostatak informacija”, kaže Milutinović.

Udruženja porodica nestalih i Albanaca i Srba složni su u stavu da se problem nestalih može do kraja riješiti samo kroz dijalog Prištine i Beograda u Briselu. Tako Haki Kasumi smatra da se dijalog mora podići na viši nivo. “Sigurni smo da bi se na tom visokom nivou i uz pomoć Evropske unije moglo učiniti više pritiska na obje vlade da bi što više radile u tom pravcu i da bi dali i osigurali što više informacija potrebnih kao hljeb ovim porodicama koje čekaju već trinaest godina.” 

Protest pripadnika porodica nestalih
Protest pripadnika porodica nestalihFoto: picture-alliance/dpa

I Milorad Trifunović očekuje da se problem nestalih nađe na stolu u dijalogu Srbije i Kosova. “Ja ovom prilikom apelujem na međunarodnu zajednicu, prvenstveno na one ljude koji će organizovati te skupove, da učine sve da prva tema razgovora Beograda i Prištine ne bude ništa drugo nego rasvjetljavanje sudbine nestalih, jer bez istine o nestalima teško će se doći do pomirenja”, poručuje Trifunović.

Autorka: Zulfija Jakupi

Odgovorna urednica: Marina Martinović