1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Bez djece u bijeli svijet

U istočnoj Evropi raste „izgubljena generacija“ djece, čiji su roditelji otišli na rad u inostranstvo, a njih ostavili na brigu rodbini, prijateljima ili sirotištima. To je ozbiljan problem i za djecu i za društvo.

default

Rumunska djevojčica, koja godinama živi sa bakom

Stotine hiljada djece u istočnoj Evropi žive sa rođacima, prijateljima ili u raznim institucijama, jer su njihovi roditelji otišli na rad u inostranstvo. Stručnjaci ukazuju da to nema samo ozbiljne psihološke posljedice za djecu, nego će predstavljati i veliki problem za ta društva tokom narednih decenija. Džemini Pandaja, predstavnica Međunarodne organizacije za migracije (IOM) kaže:

„Ta djeca su izgubljena generacija. Ona imaju problema u školi, neka je napuštaju i postaju podložna kriminalu i eksploataciji. To će u budućnosti stvoriti ozbiljne socijalne probleme. Odlazak roditelja na rad u inostranstvo ostavlja ozbiljne psihološke posledice.“

Milion djece bez roditelja

Prema procjenama lokalnih i međunarodnih organizacija bez roditelja u istočnoj Evropi odrastaju stotine hiljada dece, možda i više od milion. O njihovom broju nema preciznih zvaničnih podataka, jer mnoga djeca ostaju sa rođacima ili prijateljima porodice i vlasti o tome najčešće nisu ni obaviještene.

Symbolbild Kinderarmut - Kinder vor einem Spielwarengeschäft

Roditelji mnoge djece odlaze na rad u inostranstvo kako bi se spasili od siromaštva

Ponekad djeca završavaju i u sirotištima. U organizacijama za brigu o djeci kažu da najviše djece biva ostavljeno u najsiromašnijim zemljama: Ukrajini, Bugarskoj, Moldaviji i Rumuniji. Prema saznanjima Fondacije Soroš samo u Rumuniji bez roditelja odrasta 350.000 dece. Rumunska vlada tek nedavno je počela da prikuplja podatke, ali se procjenjuje da u inostranstvu radi tri miliona Rumuna. Ima slučajeva da samoubistva, koje su izvršila dvanaestogodišnja djeca nakon što su roditelji otišli na rad u svijet.

Djeca podložna depresiji

Psiholozi kažu da djeca čiji su roditelji otišli pate od duboke depresije. Deniza Jonesku, saradnica Fondacije Soroš kaže:

„Ako je ostao bar jedan od roditelja onda i nije tako loše, ali ako oboje odu, onda jeste. Djeca postaju depresivna ili veoma tužna. Neka imaju loše ocjene i probleme u školi. Situacija je različita od slučaja do slučaja. Ukoliko nemaju sa kim da se posavjetuju i razgovaraju postaju kriminalci ili narkomani. Vlada je tu djecu sada klasifikovala kao „ranjivu grupu.“

Prošlog mjeseca donesen je novi zakon, koji predviđa kazna od 2.500 evra, gotovo dvije trećine prosječne godišnje zarade u Rumuniji, za roditelje koji djecu ne ostave kod rodbine. Kažnjeni mogu biti i roditelji koji najmanje 40 dana prije odlaska o namjeri ne obavijeste socijalni centar.

Slična situacija je i u Moldaviji, koja je najsiromašnija evropska zemlja. Prema podacima moldavskog ogranka UNICEF-a 20 odsto djece odrasta bez jednog od roditelja, deset odsto bez oba. U inostranstvu radi 340 hiljada građana Moldavije. U nekim lokalnim zajednicama otišli su gotovo svi roditelji, a djeca su ostala na čuvanje babama i dedama.

Prinuđeni na odlazak u svijet

Kinderhandel in der EU

Djeca pate zbog odsustva roditelja, mnoga su depresivna a neka se odlučuju i na samoubistvo

Prosječna godišnja zarada u Moldaviji je 1.800 evra i 25 odsto stanovništva živi ispod granice siromaštva. Zato su mnogi prinuđeni na odlazak na rad, kako bi izdržavali porodice. Novčane doznake moldavskih gastarbajtera iznosile su prošle godine milijardu i 600 miliona eura. Stručnjaci su saglasni da je taj novac materijalno pomogao velikom broju djece, ali negativne psihološke posljedice ostaju. Predstavnik UNICEF-a Džon Bad kaže:

„Ta djeca su materijalno zbrinuta, ali ih očigledno pogađa što roditelji nisu sa njima i što nemaju normalan porodični život.“

Od kako je Poljska ušla u EU na rad u inostranstvo otišlo je milion ljudi. Istraživanja ombudsmana za zaštitu djece pokazuju da je u sirotištima između 12 i 15 hiljada djece roditelja koji su u inostranstvu. Procenjuje se da ih je mnogo više ostalo sa rodbinom i da ima najmanje 150 hiljada dece koja odrastaju bar bez jednog roditelja. Stručnjaci upozoravaju da će problemi sa kojima su ta deca danas suočena postati društveni problem za dve decenije.

Šta mogu vlasti

Kristina Iglicka iz Centra za međunarodne odnose u Varšavi kaže:

„Pitanje je šta će biti sa tom djecom za 10 do 15 godina. Tada bi to mogao postati problem cijelog poljskog društva. Psiholozi, koji su razgovarali sa djecom gastarbajtera u sirotištima kažu da ona ne shvataju zašto su ostavljena. To je drugačije nego, recimo, u slučaju alkoholizma – onda djeca razumiju da je neko od roditelja na neki način bolestan i da je nužno razdvajanje. U ovom slučaju ne shvataju zašto ne mogu da budu sa roditeljima.“

Gewalt gegen Kinder

U Moldaviji 20% djece odrasta bez jednog roditelja, u Rumuniji su uvedene kazne za roditelje koji ostavljaju djecu kod rodbine

Iglicka kaže da kažnjavanje roditelja, koji ostavljaju decu ne bi riješilo problem:

„Teško je osuđivati roditelje, jer su mnogi u izuzetno teškoj materijalnoj situaciji i primorani su da odu na rad. Kazne nisu brana i neće zaustaviti odlazak na rad u inostranstvo.“

Prema njenom mišljenju, vlada može da pomogne popravljajući situaciju na tržištu rada i primoravajući roditelje da na propisan način zbrinu djecu prije odlaska.

Autor: Ipsnews/Nenad Briski

Odg. urednik: Jasmina Rose