1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bespomoćna opozicija u njemačkom Bundestagu

Sve je izvjesnije da Njemačku očekuje "velika koalicija" - vlada koju će činiti demokršćani i socijaldemokrati. U tom slučaju teško da će se u parlamentu uopšte čuti glas opozicije.

Slon naspram miša. To je odnos snaga između vlade i opozicije koji se nazire u njemačkom parlamentu. U novom sazivu Bundestaga koji ima 631 mjesto, čak 504 poslanika su iz stranaka koje će vjerovatno ući u "veliku koaliciju". Tako bi poslanici Zelenih i Stranke ljevice ukupno imali tek preostalih 127 mjesta. Uoči proteklih izbora opozicija je imala dvostruko više manadata.

Može li kancelarka Merkel spavati na lovorikama?

Može li kancelarka Merkel spavati na lovorikama?

Ulazak socijaldemokrata u vladu označio bi i duboki rez u mogućnosti opozicije da kritično osvjetljava rad vlade i da bude neka vrsta njene kontrole. Opozicija u njemačkom parlamentu ima određene instrumente za tako nešto. Ona može postavljati pitanja na koja vlada mora da odgovori. Ona može da sazove posebne parlamentarne odbore čiji zadatak je da obznane način rada u pojedinim ministarstvima, a čiji se rad pomno prati u javnosti. Opozicija može i da zatraži da se provjeri ustavnost prijedloga pojedinih zakona.

Ograničene mogućnosti

ISada će, međutim, opoziciji biti mnogo teže da se i njen glas čuje. Opozicionari će imati mnogo manje vremena da govore u parlamentu, jer dužina tog vremena zavisi od veličine pojedinog kluba poslanika. Tako će u svakih sat vremena rasprave opozicioni poslanici na raspolaganju imati svega 12 minuta.

Stephan Bröchler, politolog sa Univerziteta u Gießenu, osim toga upozorava: "Zeleni i Stranka lijevih više neće moći da zatraže formiranje parlamentarnog istražnog odbora ili da u parlamentu na dnevni red postave pitanje povjerenja vladi." Njemački Ustav i Poslovnik Bundestaga to omogućuju samo ako zahtjev za formiranje odbora podrži najmanje 25 odsto poslanika. Opozicija bi u slučaju velike koalicije imala samo 20 odsto mjesta. "Ako tako i ostane, to bi nanijelo veliku štetu demokratiji", smatra Bröchler.

Jan van Aken

Jan van Aken

Za Jana van Akena iz Stranke lijevih opozicija još uvijek raspolaže snažnim oružjem - postavljanjem poslaničkih pitanja. Iako su ministri vrlo vješti u izbjegavanju odgovora i u njima često pokušavaju da prikriju kritične tačke, opoziciji često vještim postavljanjem pitanja pođe za rukom da se u javnosti sazna za "nepoželjne" činjenice. Van Aken tako spominje da se na taj način došlo do podataka o njemačkim isporukama oružja ili hemikalija drugim vladama.

Opozicija koristi "stražnja vrata"

Hans Josef Fell još od 1989. zastupa Zelene u Bundestagu. On kaže da postoji i mogućnost ličnog uticaja na poslanike vladajuće koalicije.

Hans-Josef Fell

Hans-Josef Fell

"Mi razgovaramo jedni s drugima tokom rada u raznim odborima", kaže on. Ono što javnost ne vidi je da su ti razgovori i saradnja u odborima konkretni i skoro pa prijateljski.

"Dobrim argumentima se i tu može postići dosta toga", kaže Fell i dodaje kako se rijetko desi da se u tim razgovrima "nailazi na zid". Mnogi opozicionari su zadovoljni već i kada im pođe za rukom da neke teme uvedu u debatu u parlamentu ili u javnosti, tako da političari i vlada moraju time da se pozabave.

Opozicija nerijetko dobija podršku i izvan parlamenta, preko sindikata, građanskih inicijativa, protestnih pokreta ili medija.

Jedna od sjednica Odbora za budžetsku politiku

Jedna od sjednica Odbora za budžetsku politiku

Može li doći do promjene Ustava?

Čak i u demokršćanskoj uniji (CDU), stranci njemačke kancelarke Angele Merkel, uočavaju da nije dobro što slabi uloga opozicije. Potpredsjednik CDU-a Thomas Strobl je u jednom intervjuu i sam priznao da se "ne osjeća baš najbolje" kada pomisli na to.

Politolog Stephan Bröchler misli kako je neizbježna promjena Ustava, ili barem Poslovnika parlamenta. Jan van Aken najavljuje kako će se sa ostalim opozicionarima založiti za prava manjih klubova poslanika u parlamentu: "Ako nam vladajuća koalicija ne prizna 'manjinska prava', onda nam ostaje samo da se žalimo Ustavnom sudu."

Autori: Wolfgang Dick/Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Dunja Dragojević