1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Besmisleni zahtjevi za korekcijom Šengenskog sporazuma

I Italija i Francuska krše odredbe Šengenskog sporazuma. Stoga bi Evropska komisija trebala biti vrlo oprezna kada je riječ o zahtjevima za izmjenu ovog sporazuma.

default

U Briselu su najavljene promjene Sporazuma o slobodnom putovanju

Odredbe Šengenskog sporazuma o slobodnom putovanju unutar granica EU ne bi trebalo da se mijenjaju. Ovaj sporazum nema ništa zajedničko sa sporom između Italije i Francuske oko izbjeglica. Obje države svojim ponašanjem krše taj sporazum, koji je u međuvremeno postao dio ugovora na kojima počiva EU. Italija je izdala vize izbjeglicama koje nisu ispunjavale uslove da ih dobiju. Namjera da im se tako omogući izlazak iz Italije krši princip EU da je svaka država odgovorna za izbjeglice koje stupe na njeno tlo.

Francuska ne bi smjela da uvodi pasoške kontrole na granici s Italijom. To je dozvoljeno samo ako postoji opasnost za nacionalnu sigurnost neke države, što nekoliko stotina izbjeglica s vizama dobijenim u Italiji sigurno ne predstavlja.

Ojačati FRONTEX

Sloboda kretanja unutar država EU je jedno od najvećih dostignuća ove organizacije. Vlade Italije i Francuske su ovo dostignuće stavile na kocku iz unutrašnjopolitičkih, pa čak i iz populističkih razloga. Zahtjev ove dvije države da se reformiše Šengenski sporazum, koji krše i jedna i druga, je besmislen. Ministri unutrašnjih poslova zemalja članica EU, koji o tome raspravljaju naredne sedmice, trebalo bi da ga odbace. Zemlje članice bi se umjesto toga morale pobrinuti da ispune svoje obaveze i osiguraju onaj dio svojih granica koji ne vodi ka nekoj od država Unije. U tu svrhu se mora ojačati i FRONTEX, evropska granična služba. Već godinama se, osim toga, oteže sa uvođenjem jedinstvenog sistema s podacima o svim vizama koje izdaju pojedine države.

Prenapuhani italijansko-francuski konflikt skreće pažnju sa stvarnog problema. EU još nema zajedničku politiku o migrantima, kako ilegalnim, tako i legalnim. Tek 2012. će biti uvedeni zajednički propisi koji se tiču azilanata. Italija već godinama pristupa ovom problemu neozbiljno, prepušta migrante njihovoj sudbini i potom se žali kako je preopterećena. Od deset država Unije s najvećim brojem azilanata, Italija je na devetom mjestu. Najviše azilanata stiže u Francusku i Njemačku. Većina ilegalnih imigranata ne stiže morskim putem preko Sredozemlja, ili kopnenim preko Grčke, nego dolaze na turističku vizu i ostaju ilegalno u nekoj od država EU. Sve to nema nikakve veze sa pasoškim kontrolama na granicama i Šengenskim sporazumom.

Autor: B. Riegert/A. Slanjankić
Odg. urednik: Zorica Ilić