1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Beskompromisno protiv korupcije

U Rumuniji se skoro svakodnevno pokreću novi procesi protiv poznatih ličnosti i političara – zbog korupcije. Čini se da niko više nije nedodirljiv. Evropska unija hvali tamošnju borbu protiv korupcije.

U Rumuniji veliku pažnju privlače brojna hapšenja istaknutih ličnosti iz oblasti politike, pravosuđa, medija i industrije. Malo toga funkcioniše bez korupcije: počevši od ocjena u školi, pa sve do književnih nagrada ili licenci za velike međunarodne kompanije bez javnog tendera.

Jedan od trenutno najvećih slučajeva korupcije u Rumuniji jeste „Afera Majkrosoft“: rumunska država je 2004. od Majkrosofta kupila licence za programe koji su dizajnirani za opremanje škola. U džepovima nekih posrednika – optuženi su privrednici i devet bivših ministara – navodno su završile milionske sume.

Lisice u najvišim krugovima

Klaus Iohannis Präsident Rumäniens 25.11.2014 Bukarest

Nakon što je Klaus Johanis, njemački Rumun, postao predsjednik Rumunije ( u novembru 2014) , počela je borba protiv korupcije

Posljednjih nekoliko godina, za korupciju i zloupotrebu položaja osuđeno je više od 1.500 ljudi, oko polovina njih na vodećim pozicijama: bivši ministri, gradonačelnici, sudije ili šefovi vladinih agencija. Brojke govore same za sebe, osam bivših ministara je osuđeno na višegodišnje kazne zatvora. Stoga su Rumuniji, u nedavnom monitoring-izvještaju Evropske komisije, date pozitivne ocjene.

Bilo bi preuranjeno spekulisati o posljedicama tih mjera, naročito o tome da li one izazivaju duboku promjenu rumunskog mentaliteta. Ali jedno je sigurno: čitava mreža političkog i poslovnog svijeta izgleda da se raspada pod pritiskom rumunske Agencije za borbu protiv korupcije (DNA). Mnogi posmatrači očekuju da će pravosuđe natjerati čitav politički sistem da se podvrgne dalekosežnim reformama. Izgleda da niko nije pošteđen: ni uticajni medijski preduzetnici, čak ni oni koji su javno objavili rat korupciji, ali ni političari svih boja. Ličnosti, koje su u proteklih 20 godina bile na visokim položajima, sada su javno uhapšene i odvedene u lisicama.

Nova atmosfera u Rumuniji

Traian Basescu Wahlkampf Rumänien

Agencija za borbu protiv korupcije traži hapšenje bliske saradnice bivšeg predsjednika Trajana Baseskua (na slici)

Uprkos jasnom napretku u borbi protiv korupcije, donedavno je vladao utisak da su neki ljudi iz javnog života ipak nedodirljivi. Tek nakon što je Klaus Johanis postao predsjednik u novembru 2014. pokrenuti su postupci na koje se odavno čekalo. Johanis, njemački Rumun, bivši gradonačelnik Sibina u Transilvaniji, obećao je svojim biračima bolji život: veću transparentnosti i pravdu.

Najnoviji slučaj koji izaziva pažnju jeste zahtjev Agencije za borbu protiv korupcije da se uhapsi Elena Udrea, poslanica koja je dva puta bila ministarka i bliska saradnica bivšeg predsjednika Trajana Baseskua. Štaviše, ona je imala njegovu punu podršku kada se 2014. godine kandidovala za predsjednicu. Basesku ju je preporučio biračima kao „najpošteniju“ u trci – i oštro kritikovao ostale kandidate.

Istrage o brutalnim napadima 1990.

Rumänien Bergarbeiteraufstand 1999

Ustanak rudara 1999

Novi pristup u Rumuniji se ogleda i u nastavku istrage u vezi sa brutalnim napadima rudara na članove opozicije, studente, pa čak i na ljude navodno „intelektualnog“ izgleda, sa naočarima i bradom – u junu 1990. Kao glavna ličnost koja je stajala iza tih napada smatra se bivši predsednik Jon Ilijesku, stari komunista, koji je preuzeo vlast nakon pada diktatora Nikolaja Čaušeskua. Uz pomoć rudara trebalo je ućutkati demokratsku opoziciju u Bukureštu.

Ion Iliescu Präsident Rumänien 2003

Ion Iliescu koji je preuzeo funkciju predsjednika nakon Čaušeskua: Smatra se da je stajao iza "ustanka" rudara

Stručnjaci vjeruju da sadašnji razvoj situacije u borbi protiv korupcije više nije reverzibilan. Čini se da je izbor Klausa Johanisa ohrabrio političare da pojednostave proceduru za ukidanje imuniteta poslanika, ministara i šefova država. U svom prvom obraćanju parlamentu u ponedjeljak (9.2.) predsjednik se izjasnio za dalje ubrzavanje tog procesa.

Preporuka redakcije