1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Berlin slavi jubilej pada Zida

Glavni grad Njemačke dočekuje 25. godišnjicu pada Berlinskog zida. Na brojnim svečanim ceremonijama odaje se pošte žrtvama bivše diktature, ali je prisutna i svojevrsna doza tzv. "ostalgije" - nostalgije za DDR-om.

Berlin će tokom ova tri novembarska dana, tokom kojih se obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida, ponovo biti podijeljen grad. Vrhunac niza svečanosti je na sam dan pada Zida (9. novembra), kada će duž cijelog grada biti osvijetljen niz lampiona, tačno duž linije kuda je nekada prolazila granica. Planirano je da se duž te linije postavi 8.000 bijelih balona napunjenih helijumom i osvijetljenih. Cijela ota umjetnička instalacija je dugačka 15 kilometara.

Snimak iz zraka iz 1981. godine: Granična zona dijeli grad

Snimak iz zraka iz 1981. godine: Granična zona dijeli grad

Ideja o postavljanju takozvane "granice svjetla" potiče od braće Marca i Christophera Baudera. Jedan je režiser, a drugi umjetnik. Oni su htjeli da ljudi postanu svjesni dimenzija nekadašnje barijere. "Htjeli smo da postane vidljiv taj rez koji je Zid iza sebe ostavio u Berlinu i dugo nakon što je nestao bivši DDR", kaže Christopher Bauder.

On se u Berlin doselio 1994., pet godina nakon pada Zida. Tada je podjela bila još uvijek vidljiva. Istočni dio grada se znatno razlikovao od zapadnog dijela. U međuvremenu su razlike nestale, kaže Bauder.

"To se vidi kada mi prijatelji dođu u posjetu. Oni pitaju: 'A kuda je prolazio zid? Da li smo u zapadnom ili istočnom dijelu grada?' Ponekad ni sam ne znam odgovor na to pitanje, jer se jednostavno više ne razmišlja o tome." Sada se, međutim, u brojnim ceremonijama podsjeća na dugogodišnju podjelu grada. Posjetioci sve do 9. novembra mogu da šetaju duž nekadašnje granice, a na šest tačaka mogu da poslušaju dodatne informacije o podjeli.

Oživjeti sjećanje na život u DDR-u

Očekuje se da će tokom ovog vikenda Berlin posjetiti 100.000 ljudi. Turistički radnici su za njih pripremili brojne ponude. Tako čuveni luksuzni hotel Kempinski svojim gostima nudi vožnju trabantom, automobilom koji se proizvodio u nekadašnjem DDR-u. U hotelu navode da tu vrstu zabave biraju uglavnom gosti koji stižu sa zapada Njemačke.

Ukus DDR-a: soljanka u hotelu Kempinski

Ukus DDR-a: soljanka u hotelu Kempinski

Adina Apartment Hotel koji se nalazi na čuvenom graničnom prelazu Checkpoint Charlie sačinio je pravi "paket" ponuda. Tu je ulaznica za Muzej DDR-a, ali i takozvani "ostalgični" meni (Ost = istok) sa jelima koja su bila klasici u kuhinjama nekadašnje države. Kao predjelo je tu "soljanka", supa od krastavaca za koju recept izvorno potiče iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Glavno jelo su mesne nokle u sosu od kopra, koje su poznate pod nazivom "Köningsberger Klopse". Königsberg je do 1945. bio istočna granica Njemačke, ali je nakon što su nakon Drugog svjetskog rata Nijemci raseljeni s tih područja grad promijenjeno ime u Kalinjingrad. Stoga je nekadašnja komunistička partija DDR-a SED zahtijevala da se promijeni i ime jela "Königsberger Klopse", ali to u narodu nikada nije zaživjelo.

Tema pada Berlinskog zida odavno je prisutna i na pozorišnim binama tog grada. "Mali teatar" u četvrti Friedenau tako još od 2010. u programu ima mjuzikl "O, kada ćeš doći?" koji objedinjuje šlagere iz 60-ih i 80-ih godina sa istoka i zapada Njemačke. Uz četvrt vijeka od pada Zida aktuelan je i mjuzikl "Iza horizonta" koji uz muziku poznatog njemačkog pjevača Ude Lindenberga priča priču o ljubavi jedne muzičke zvijezde sa Zapada i "komunističke omladinke" sa istoka.

Ovako je izgledala svečanost u Ulici Bernauer 2011., kada je obilježeno 50 godina od gradnje Zida

Ovako je izgledala svečanost u Ulici Bernauer 2011., kada je obilježeno 50 godina od gradnje Zida

Zvaničnoj ceremoniji prisustvuje i kancelarka

U Ulici Bernauer, duž koje je do prije 25 godina išla granica, danas se nalazi Spomenik Berlinskom zidu. Na dužini od oko dva kilometra tu su sada postavljeni originalni dijelovi, kao i rekonstrukcije Zida, te kompletno uređena rekonstrukcija granične zone, sve sa osmatračnicom za stražare i bodljikavom žicom. Ovdje se 9. novembra održava i centralna svečanost. U Kapeli pomirenja ujutro se održava misa kojoj će prisustvovati građani i građanska udruženja te ugledni gosti među kojima je i kancelarka Angela Merkel. Ona toga popodneva otvara i poseban Dokumentacioni centar koji objedinjuje dokaze o istorijskim uzrocima podjele i posljedicama koje je ona imala na svakodnevni život ljudi.

Stanovnici zapadnog dijela Berlina pozdravljaju goste sa istoka (9.11.1989.)

Stanovnici zapadnog dijela Berlina pozdravljaju goste sa "istoka" (9.11.1989.)

Tokom dana se održava i više programa namijenjenih djeci, a svjedoci tog vremena će odgovarati na pitanja najmlađih.

Posjetioci u Berlinu tako ovih dana imaju priliku da se na razne načine suoče sa nedavnom prošlošću Njemačke. Oni sigurno neće osjetiti istinski bezgraničnu euforiju koju su stanovnici Berlina osjećali tih dana 1989., kada je pao Zid koji je grad dijelio punih 28 godina.

A u nedjelju uveče (9. novembra), kada se oko 19 sati bude navršavala 25. godišnjica pada Berlinskog zida, u pravcu neba će biti pušteni i baloni napunjeni helijumom, poredani duž nekadašnje granice.