1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Berlin - poseban razred za romsku djecu

To je novi fenomen i niko ne zna kako da se nosi s tim. Berlin je postao izuzetno popularan među Romima iz Rumunije i Bugarske koji kao emigranti pristižu u velikom broju.

Romska djeca na nastavi. Na slici su romska djeca u školi u Skopju u Makedoniji.

Romska djeca na nastavi. Na slici su romska djeca u školi u Skopju u Makedoniji.

Do skoro su dolazili samo ljeti, na sezonski rad, ali sada sve više njih ostaje. Zato su vlasti Berlina odlučile da romskoj djeci osiguraju odlazak u školu. Zvuči prosto, ali nije tako. U berlinskoj četvrti Neukölln, romska djeca čine trećinu.

Nastavnik Volker Steffens na času pokazuje fotografije i postavlja pitanja učenicima, koji imaju od sedam do 11 godina. Tokom prvih nekoliko sedmica u Berlinu, djeca pohađaju normalne časove. Ipak, ubrzo se otkrije da malo šta razumiju. “To je razlog zašto idu na dodatnu nastavu po tri sata dnevno pet dana u sedmici”, kaže Steffens. On je nedavno zakazao sastanak sa roditeljima, ali pojavio se samo jedan otac.

„Često nemaju ni sanduče za poštu, a ponekad na njima ne piše ni ime. Obraćanje pismima je besmisleno, kao i zvanje telefonom“, priča nastavnik.

Nema dovoljno novca

Nema tačnog podatka o broju Sinta i Roma u Njemačkoj. Procjenjuje se da ih ima oko 80.000.

Nema tačnog podatka o broju Sinta i Roma u Njemačkoj. Procjenjuje se da ih ima oko 80.000.

Specijalna odjeljenja za romsku djecu koja ne znaju njemački jezik, a u kojima mogu da uče tokom cijele godine, predstavljaju izuzetke. Većina osnovnih škola nema novca za finansiranje takvih projekata. Vlasti u Berlinu su objavile da su spremne da izdvoje dodatna sredstva za romsku djecu.

Ali, javio se novi problem - nema dovoljno učitelja. Kandidati za taj posao moraju da govore rumunski ili bugarski jezik. Direktorica centra za obrazovanje u Neuköllnu Franziska Giffey kaže: „U velikom broju romskih porodica smatra se da obrazovanje nije obavezno. Onda se djeca jednostavno ne pojave u školi. To je stvarno veliki problem.“

Ona kaže da mnogi roditelji ne žele da daju svoju adresu, jer su ilegalno u Njemačkoj. Ona naglašava da berlinske škole ne sarađuju sa kancelarijom za imigraciju.

Dosta njih bježi iz škole

Tipična rumunska slika. Romi sa konjskom zapregom u blizini Bukurešta.

Tipična rumunska slika. Romi sa konjskom zapregom u blizini Bukurešta.

U obližnjoj školi „ Reichwein“, svaki treći učenik je Rom. Zato je škola uposlila i socijalnog radnika,Roma Hamseu Büticia koji govori i bugarski i rumunski jezik. On kaže da i danas mnogi roditelji iz romskih porodica ne žele da njihova djeca pohađaju školu već da odmah zarađuju novac. „Djeca obično na ulici peru stakla na automobilima, sviraju ili pomažu na gradilištima. Većina bugarskih imigranata zna i turski tako da mogu da rade za turske firme.“

Četvrtina djece stalno bježi iz škole, kaže direktor „ Reichweina“Jens-Jürgen Saurin: „U brak stupi gotovo petina romskih dječaka i djevojčica starosti do 16 godina. To su djeca iz devetog ili desetog razreda.“

On kaže da raste broj pridošlica iz istočne Evrope. Većina njih naseljava se u siromašnim četvrtima. “Berlin za to nije spreman”, kaže Saurin. Prije mjesec dana počeo je da traži nove nastavnike, ali se do sada niko nije prijavio.

Autori: Lisa Steger/Vladimir Petković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić