1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Beograd-Priština: Ni lako ni jednostavno do normalizacije odnosa

Prva runda dijaloga Beograda i Prištine završena je u Briselu uz ocjenu da je napretka bilo. Obje strane kažu da žele normalizaciju odnosa ali i ostaju na dijametralno suprotnim stavovima kada je riječ o statusu Kosova.

Mitrovica

Mitrovica

Drugi dan razgovora Beograda i Prištine bio je, prema riječima šefa srpskog pregovaračkog tima, Borislava Stefanovića, uspješniji od prvog. Nastavljeno je pronalaženje zajedničkih pozicija, a prva rješenja trebalo bi da se usaglase i primjene u danima koji slijede. Poslije više od pet sati razgovora dvije delegacije u zgradi Savjeta EU u Briselu, Stefanović je izjavio: “Mislim da smo

Borko Stefanović

Borko Stefanović

oko pitanja katastra, matičnih knjiga, kao i oko pitanja telekomunikacija, aviosaobraćaja i zajedničke ocjene funkcionisanja Cefte u ovom periodu, napravili pozitivne korake. Možemo očekivati konkretna rešenja i implementaciju u danima koji dolaze.”

Locirana je tako potreba da se dođe do jasne razmjene podataka koji se tiču pravne i imovinske sigurnosti, kao i neophodnost uspostavljanja normalne komunikacije kroz regulisanje aviosaobraćaja ili pri predsjedavanju Ceftom.

Raskorak dug 11 godina

Da je prva runda dijaloga Beograda i Prištine dovela do napretka, smatraju i u kosovskoj delegaciji. Prema njihovom mišljenju došlo je do progresa u iznošenju novih ideja i prijedloga, kao i u pokušaju pronalaženja zajedničkih pozicija. Šefica pregovaračkog tima Prištine, Edita Tahiri, napominje da se otvorena pitanja iz prve runde razgovora moraju dalje razmatrati.

“Ovo su tehnička pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje od kraja rata, od 1999. godine. Došlo je do raskoraka od jedanaest godina i sada više nije ni lako ni jednostavno. Ipak, vidjela sam da su obje strane naporno radile u ova dva dana kako bi postigle napredak po ovim pitanjima”, kazala je Tahiri.

Razrušenio srpsko groblje na Kosovu nakon NATO bombardovanja

Žrtava je bilo na obje strane. Ovdje: srpsko groblje na Kosovu nakon NATO bombardovanja

Srpska delegacija ocijenila je da je bilo tema gdje je put pronalaženja zajedničkih stavova bio lakši, a da su se suštinske razlike pojavljivale u onim oblastima gdje su izraženija pitanja suvereniteta i statusa, kao što je pitanje carinskih pečata.

Kako do normalizacije odnosa?

Iako obje strane u dijalogu ističu neophodnost rješavanja praktičnih pitanja, zarad poboljšanja života ljudi i napretka u procesu evrointegracija, srpska strana smatra da sva pitanja koja se tiču života ljudi imaju i “visoko politički kapacitet”.

Edita Tahiri

Edita Tahiri

Istovremeno, podvlačeći da je pitanje statusa Kosova “zatvoreno poglavlje” i da je dijalog u Briselu posvećen iskuljučivo tehničkim pitanjima, Edita Tahiri, je izjavila:

“Ovdje smo da bismo pokušali da riješimo ona pitanja koja bi mogla da poboljšaju život građana i evroatlantske integracije. Ali možda dođemo i do normalizacije odnosa, možda Srbija promijeni svoj pristup Kosovu, i možda, jednog dana, Srbija čak prizna ovu realnost i prizna nezavisnost Kosova.”

Šef delegacija Srbije pak kaže da dijalog nije bio prilika za bilo kakvo približavanje u dijametralno suprotnim pogledima Beograda i Prištine po pitanju statusa Kosova.

“Jasno je da nema odustajanja od pozicije Srbije, niti ovaj dijalog traži od bilo koga da odustane od svog pogleda na status Kosova”, izjavio je Stefanović.

Autorka: Marina Maksimović

Odg. urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije