1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Belgija pred podjelom

Šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora, Belgija još uvijek nema vladu. Flamanci i Valonci su u trajnom sporu. Jedno od posljednjih mogućih rješenja je podjela zemlje.

Belgija ni šest mjeseci nakon izbora nema vladu

Belgija ni šest mjeseci nakon izbora nema vladu

U Belgiji postoji duboki jaz između Flamanaca na sjeveru i Valonaca na jugu. Belgija se 1830. godine odvojila do Holandije i od tada je monarhija. Holandski jezik je važio kao jezik Holanđana, podanika, seljaka i upotrebljavan je uglavonom u sredinama gdje je stanovništvo bilo brojnije, a govorili su ga i siromašniji Flamanci. Koristio se i u osnovnim školama ali se u višim razredima govorio francuski jezik.

Nešto obrazovaniji građani sa flamanskog sjevera su se protivili potčinjenosti svog, holandskojg jezika. Tako se vremenom počeo formirati “Flamanski pokret.” 1873. godine je napravljen veliki napredak jer je vlada usvojila nekoliko zakona o korištenju jezika. Ti zakoni omogućili su Flamancima da holandski jezik koriste u korespondenciji sa institucijama, sudovima ali i u višim razredima škole. Valonci su se kao protupokret organizovali krajem 19. vijeka.

Spor oko jezika

Spor oko korištenja jezika u Belgiji postoji i do danas. Samo je glavni grad - Brisel, izuzetak i ne pripada niti jednom regionu, iako se geografski nalazi u Flamaniji. Region Brisela je dvojezičan i pored Valonije i Flamanije predstavlja treći region u Belgiji.

Brüssel

Brisel

Flamanija je jedna od najbogatijih regija u Europskoj uniji s gotovo zanemarivom brojkom nezaposlenosti, dok je nezaposlenost u Valoniji, kao i u regiji Brisel, izuzetno velika. Flamanci čine više od 60 posto stanovništva Belgije, ali drže čak 80 posto bruto nacionalnog dohotka.

Stručnjaci smatraju da bi podjela imala teške posljedice zbog međuzavisnosti Flamanije koja ima šest miliona stanovnika, Valonije, frankofonog dijela sa 3,5 miliona stanovnika, i briselskog regiona koji ima milion stanovnika. "Valonci bi izgubili najviše zato što su najsiromašniji", ukazuje ekonomista Rober Dessan.

Moguće posljedice

Sudbina Brisela, „ekonomskih pluća zemlje“ također koči "razvod" Belgijanaca. Na političkom planu, podjela Belgije bi imala mnogo veće posljedice na cjelokupnu evropsku ideju o ujedinjavanju različitih naroda nego što je to bila podjela Češke i Slovačke. Belgija u kojoj se sjedište institucija Evropske unije, jedna je od zemalja osnivača Unije.

Izborni pobjednik Bart de Vever želi podjelu zemlje

Izborni pobjednik Bart de Vever želi podjelu zemlje

Nakon izborne pobjede Novog flamanskog saveza (NVA) počeli su razgovori o sastavu buduće belgijske vlade. Šef ove belgijske

stranke, Bart de Vever smatra da Belgija kao država "nestaje", a da sprovođenje neophodnih reformi u zemlji sprečavaju Valonci, odnosno socijalisti koji su njihova najjača partija.

De Vever je također istakao da njegova stranka neće ući u novu vladu jer bi time rizikovala da izgubi sljedeće izbore. Na parlamentarnim izborima u Belgiji 13. juna pobjedile su flamanska partija Novi flamanski savez i Socijalistička partija koju podržavaju Valonci. Od tada u Belgiji traju pregovori za formiranje koalicione vlade.

Autor: Agencije/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije