1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Belgija bi se mogla raspasti?

Belgija ima nejasnu budućnost. Bogati, flamanski sjever ove zemlje i siromašni, valonski se sve više udaljavaju. Flamanci sve glasnije govore o vlastitoj državi.

default

Belgija - zemlja pred teškim izazovima

Sukob između flamanskog sjeverenog dijela i valonskog južnog dijela Belgije posljednjih je godina eskalirao. Čini se da je svakim danom front između ova dva dijela sve jači. Stanovnici sjevernog dijela Belgije govore flamanski, dakle dijalekt nizozemskog jezika, a južnog francuski. No, to ne bi trebao biti jedini razlog sukoba. U Europi se pokazalo da ljudi koji govore različitim jezicima mogu bez problema živjeti zajedno. U Belgiji to ipak kako godine prolaze postaje sve teže. Primjerice Kršćanskodemokratska stranka egzistira u valonskom i u flamanskom dijelu. No, između dvije sestrinske partije prisutan je duboki razdor. Unutar pojedinih dijelova zemlje postojeće stranke često bolje surađuju, nego što je to slučaj sa sestrinskim partijama koje djeluju u različitim govornim područjima.

Flagge Belgien

Podijeljenost zemlje sve je veća

Podijeljenost u Belgiji ima dugu istoriju. Putnik na kolodvoru u gradu Namuru, koji pripada valonskom dijelu zemlje kaže:„Da Belgija nema budućnost čuo sam još u djetinjstvu. Jasno je da se Belgija može raspasti. Možda se na to može gledati kao na opasnost koja nam prijeti. Ono što je naravno tačno jest da je Belgija uvijek imala nešto neprirodno još od svog osnivanja.“

Bogati sjever i siromašni jug

Oba dijela zemlje su se u proteklim desetljećima ekonomski sve više udaljila. Sjever je postao bogat. Jug siromašan. Luka u Antverpenu na sjeveru zemlje je prijemjerice danas druga po veličini u Evropi. Šire područje oko tog grada važi, nakon američkog Hjustona, za drugi najveći hemijski centar na svijetu. Osim toga u tom regionu cvjeta high-tech industrija. S druge strane jug zemlje je ekonomski odvojen od sjevera. Ovdje se nalaze gradovi kao što je primjerice osiromašeni Charleroi. Svaki odrasli Flamanac, objašnjava se na sjeveru, mora dnevno izdvojiti 2,50 eura za subvencioniranje juga. U tome se ne vidi budućnost. Flamanci sada ustrajno traže nastavka državnih reformi na osnovu kojih bi se jasno trebao umanjiti transfer finansijskih sredstava. Brojni političari u valonskom dijelu to kategorično odbijaju.

Valonci ne mogu sami

Diamanten Antwerpen Belgien

Antwerpen - Osim što je poznat po dijamantima, ovaj grad je i druga najveća luka u Evropi

No, u međuvrememu postoje čak i Valonci, koji obzirom na mogućnost jednostranih poteza sa flamanske strane, u državnim reformama čak vide manje zlo. Luc Arnould, referent za međunarodne poslove u upravi valonskog garda Namur kaže:„Činjenica je da moramo mijenjati ustav i naš način rada. Regioni trebaju više autonomije. Oni traže više nezavisnosti. I žele se u ekonomskom smislu sami organizirati.“

No, kako će Valonci funkcionirati bez pomoći iz vana, ne zna niko. Ekspreti upozoravaju na to da taj dio zemlje sam ne može

zbrinuti svoje penzionre i nezaposlene. No, na Flamance to ne djeluje. Mnogi od njih govore otvoreno o svojoj vlastitoj državi i smatraju da su reforme nezadovoljavajuće.

Da nije Brisela....

Belgien, Hochhaus mit belgischen Fahnen auf den Balkonen

Brisel - Glavni grad je jedan od razloga zbog kojeg je Belgija još uvijek cjelovita

Razlog zašto Flamanci do sada nisu pristupili odvajanju kao posljednjoj konsekvenci može se možda tražiti u posebnoj situaciji u kojoj se nalazi glavni grad Brisel. Ovaj grad se geografski nalazi u sjevernom dijelu zemlje. Dakle flamanskom. On predstavlja dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuski. Što bi se trebalo desiti sa glavnim gradom u slučaju da se Flamanci odluče za samostalnost ne zna niko. Kao ni što bi se u budućnosti desilo sa kraljevskim prijestoljem. Osim toga postavlja se pitanje, da li bi EU sa svojim institucijama ostala u Briselu. Zbog ovih pitanja na koja do sada nije bilo odgovora brojni političlari u Beligiji polaze od toga da u najmanju ruku u bliskoj budućnosti neće doći do velikog potresa.