Belgija želi veću kontrolu putnika | Politika | DW | 06.01.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Belgija želi veću kontrolu putnika

Terorista Anis Amri imao je 14 identiteta. Belgijska vlada želi da se ubuduće kontrolišu i putnici vozova i autobusa koji saobraćaju na međunarodnim linijama. Da li je to uopšte moguće?

Anis Amri, osumnjičen za atentat u Berlinu, poslije napada je nesmetano putovao kroz pola Evrope bez da je koristio avion: autobusom i vozom iz Njemačke u Holandiju, a nakon toga iz Francuske u Italiju. To je moguće zahvaljujući Šengenskom prostoru u kojem nisu predviđene redovne granične kontrole.

U međuvremenu Šengen više nije otvoren kao ranije. Od vrhunca izbjegličke krize u jesen 2015. godine nekoliko zemalja ponovo kontrolišu svoje granice. Primjer je Njemačka koja kontroliše granicu sa Austrijom. To je sasvim u skladu sa evropskim zakonom. Potrebno je da neka zemlja ima dobar razlog za ponovno kontrolisanje granice što također mora dogovoriti sa Evropskom komisijom. Isto tako kontrola mora biti ograničena na određeni vremenski period.  To je produženo nekoliko puta i naredna odluka o produžetku bi trebala biti donijeta u februaru. Međutim, takve kontrole, zbog velikog dnevnog prelaska granice, vrše se po metodu slučajnog uzorka. Osim toga, otvorenih unutrašnjih granica, osnovne evropske ideje,  malo ko bi se lako odrekao.

Anis Amri je iz Njemačke u Italiju otputovao preko Holandije i Francuske

Anis Amri je iz Njemačke u Italiju otputovao preko Holandije i Francuske

Međutim, u vrijeme terorizma i izbjegličkog talasa je Šengenska sloboda pod sve većim pritiskom. U aviosaobraćaju je EU već odlučila da putnike ubuduće kontroliše prikupljajući sveobuhvatne podatke. Nakon skoro petogodišnjeg pregovaranja o zaštiti ličnih podataka je Evropski parlament u aprilu 2016. godine usvojio odluku da EU uz to uvede i dodatne sisteme. Aviokompanije su obavezne da u zajednički sistem unesu podatke o putniku: ime, prezime, broj telefona, način plaćanja avionske karte, broj sjedišta u avionu i druge podatke. Na taj način relevantne snage sigurnosti će biti u mogućnosti da na vrijeme uđu u trag potencijalnoj opasnoj osobi. Sistem bi se na početku primjenjivao na letovima u i iz EU. Zemlje članice EU taj sistem mogu primjenjivati i za letove unutar EU. Problem je u tome što će sistem biti u funkciji tek od 2018. godine. Osim toga, odgovorni evropski komesar Julian King se prije nekoliko mjeseci žalio što „22 zemalja članica nemaju gotove planove o ovom sistemu".

Veliki praktični problemi

Kada je riječ o Belgiji, nije problem samo sporo uvođenje sistema nego i to što se on odnosi samo na vazdušni saobraćaj.  „Nema smisla jedna vrata otvarati, a sva druga ostaviti otvorena", izjavio je za televiziju VDR b ministar unutrašnjih poslova Jan Jambon. Belgija je nakon napada na voz „Thalys" 2015. godine predložila planove da se na brojnim željezničkim stanicama kontrolišu putnici i prtljag. Taj prijedlog je sa dosta strana odbije uz obrazloženje da je to veliki posao. Ipak, Belgija sada planira prikupljati podatke o svim osobama koje prelaze granicu u vozu, autobusu ili na brodu. Belgija trenutno o tome razgovara sa susjednim zemljama: Francuskom, Njemačkom i Holandijom. Cilj belgijske vlade je da se podaci prikupljaju širom EU.

Međutim, ova ideja nailazi na malo oduševljenja, prije svega kod željezničkih preduzeća. Zajednica evropskih željezničkih i infrastrukturnih preduzeća (CER) je još početkom septembra upozorila da bi sveobuhvatna kontrola u znatnoj mjeri opteretila željezničke kompanije i smanjilo broj putnika.

Kada je riječ o Thalysu, prikupljanje podataka nije teško, jer je rezervacija karte neophodna. Ali, u vozovima Njemačke željeznice, koji naprimjer saobraćaju između Frankfurta i Brisela, stvari su drugačije. Na ovoj relaciji se karte kupuju bez rezervacije i putnici su anonimni.

Međutim uprkos kritika, ima i zagovornika ovakvih planova. Holandski list „Volkskrant" citira izvore iz Ministarstva pravosuđa u Haagu da vlada premijera Marka Ruttea radi na prijedlogu da putnici vozova i autobusa na međunarodnim linijama prilikom kupovine karata moraju dokazati svoj identitet. Marine Le Pen, predsjednica desno-esktremnog francuskog „Front Nationale" najradije bi ukinula Šengen.

Švedska to već radi

Kontrole će biti sveobuhvatne. Stanica Lyon-Part-Dieu gdje su nadzorne kamere snimile Amrija

Kontrole će biti sveobuhvatne. Stanica Lyon-Part-Dieu gdje su nadzorne kamere snimile Amrija

Čak ako Belgija sa svojim prijedlogom ima ozbiljne namjere, postavlja se veliki broj neriješenih pitanja: prije svega, šta je sa automobilskim saobraćajem, na koji otpada najveći broj prelazaka granice? Kamere već sada snimaju registarske tablice automobila, koji prelaze granicu. Automobil sa mogućim atentatorom mora biti okarakterisan kao sumnjiv i to se podrazumijeva. Kada je riječ o napadu u Berlinu, potjernica za atentatorom je raspisana tek 48 sati nakon napada. Dakle, on je imao dovoljno vremena da pobjegne preko više granica. Tome još treba dodati da Amri, kao i veliki broj drugih osoba, posjeduju falsifikovane pasoše i više identiteta.

Šta se dešava ako neko kontinuirano bude kontrolisan, može se još danas vidjeti: Švedska i Danska već duže od godinu dana zahtijevaju registraciju svih osoba koje automobilom, vozom ili brodom prelaze Eresund, tjesnac koji razdvaja dansko ostvro Zeland od švedskog kopna. Razlog više za to je bila kontrola izbjegličkog talasa prema Švedskoj nego odbrana od terora. Međutim, ekonomska šteta, koja na taj način nastaje, nije zanemarljiva. Neki od radnika zaposlenih u susjednoj zemlji, koji svakodnevno putuju na posao, na kontrolnim mjestima čekaju i po nekoliko sati. Jedna grupa ovih ljudi traži finansijsku nadoknadu zbog gubitaka nastalih čekanjem.

 

Preporuka redakcije