1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Bebolucija" uzburkala društvo u BiH

Zbog nerada državnih organa u BiH se formirao pokret koji je izveo narod na ulice. Ipak, nejasno je da li će to rezultirati istinskim promjenama unutra podijeljenog društva te zemlje, pišu njemački mediji.

Zbog neusvajanja Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana grupi aktivista je u vrlo kratkom roku pošlo za rukom da pred parlament u Sarajevu izvede više hiljada građana, piše Neue Zürcher Zeitung i nastavlja:

"Sredinom protekle sedmice održane su demonstracije studenata u Banjaluci. Oni su tražili bolje uslove smještaja u studentskim domovima. Neki posmatrači u činjenici da su demonstracije održavane istovremeno i u Sarajevu i u Banjaluci vide indicije da se stvara nadetnički pokret. Blogeri su euforični i u tome čak vide i vjetar promjena koji dolazi s Trga Taksim u Istanbulu. Međutim, ovi protesti su odraz potpuno različitih problema. Ono što demonstrante povezuje je odbacivanje jednog korumpiranog vladajućeg sloja koji gleda samo svoj interes.

Demonstracije u Sarajevu

Demonstracije u Sarajevu

Stalni strahovi od srpskog i hrvatskog separatizma, odnosno od preglašavanja od strane Bošnjaka, koje političari vješto podstrekavaju u medijima uoči svakih izbora, omogućavaju opstanak nacionalističkih političara na vlasti. Talas protesta bi tako mogao biti novi početak u BiH. Prvi put su zahtjevi političarima stigli "odozdo". Čini se da vrijeme u BiH ipak nije stalo", stoji u članku lista Neue Zürcher Zeitung.

Erdogan i njegovi vjerni vojnici

Prijetnje zamjenika premijera Turske Bülenta Arinca da bi na demonstrante mogao poslati i vojsku izazvale su zabrinutost u inostranstvu. Vojna intervencija priotiv vlastitog naroda bila bi u najmanju ruku nagovještaj velikih nereda u Turskoj. Pri tome je zapanjujuće da upravo vladajuća stranka AKP, koja je dobar dio proteklih deset godina provela u smanjenju ovlasti generala, prijeti vojskom, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i nastavlja:

Prije deset godina je šef Generalštaba turske armije bio nezaobilazan politički faktor. Danas većina Turaka ni ne zna kako se zove aktualni general na toj poziciji. Vojska se upustila u borbu za vlast sa premijerom Erdoganom i izgubila. U sudskim procesima u kojima se radilo o optužbama za puč, što stvarnim, što izmišljenim, osuđeno je više od 200 oficira. Može li se Erdogan sada osloniti na vojsku? Čini se da može.

Protesti protiv premijera Erdoana na Trgu Taksim

Protesti protiv premijera Erdoana na Trgu Taksim

U protekle dvije godine AKP je obustavio napade na vojsku. Na putu ka demilitarizaciji turske politike stalo se nakon što su pređene tri četvrtine tog puta. Erdogan i generali su pronašli zajednički jezik. Premijer je za vojsku imao primamljive "mirovne" ponude. Tu su naprimjer unosni poslovi naoružavanja i opremanja vojske. Jedno od glavnih premijerovih obećanja tokom izborne kampanje 2011. godine bilo je povećanje procenta turskog oružja unutar armije i izgradnja vlastitih kapaciteta za njegovu proizvodnju. Vlada masivno ulaže u vojnu industriju. Donesene su odluke o modernizaciji armije i razvoju turskog borbenog aviona.

Premijer kontroliše armiju

Premijer je našao zajedničlki jezik sa generalima

Premijer je našao zajedničlki jezik sa generalima

Septembra 2010. Erdoanova vlada je sprovela referendum o promjeni ustava. Neke promjene ustava trebalo je da povećaju građanska prava, a neke su donesene kako bi se vladajućoj stranci AKP omogućio mnogo veći utocaj na sistem pravosuđa. Referendum je uspio, EU ga je pohvalila jer je bar donekle predstavljao napredak. Međutim, dok je AKP one promjene koje su omogućavale veći uticaj kod imenovanja sudija Ustavnog suda, Visokog sudskog vijeća ili državnih tužilaca, brzo pretočila u odgovarajuće zakone, to nije bio slučaj sa ostalim reformama. One još čekaju na odgovarajuće zakone.

Ustavnim reformama bilo je predviđeno i smanjenje nadležnosti vojnih sudova, te ukidanje Vojnog kasacionog suda. Narod je i to odobrio na referendumu, ali to nije sprovedeno u djelo. Vojni izdaci još uvijek ne podliježu istinskoj kontroli parlamenta. Te izdatke daleko od očiju javnosti kontroliše tijelo kojeg čine premijer Erdoan, ministar odbrane i generali. Erdoan je potisnuo uticaj vojske, ali vojsku ne kontroliše parlament, nego sam premijer, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina