1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Beba s Balkana za 15.000 eura!

Na grčko-bugarskog granici "cvjeta" biznis s prodajom beba i jajnih stanica. Tako se u ovoj regiji beba može kupiti za 15.000 eura. A moguće je to zbog toga što ti "trgovci" imaju svoje ljude u državnom aparatu.

Beba drži za prst odrasloga čovjeka

Elektra Koutra želi pomoći ženama koje se bore za svoje dijete. Ova mlada odvjetnica je čvrsto uvjerena u to da kriminalne bande iskorištavaju i ucjenjivaju žene koje se nalaze u nevolji, kako bi im oduzeli bebu i prodali dijete dalje parovima koji nemaju djece. Koutra se kao odvjetnica pred sudom bori za jednu Rumunjku. Žali se da grčke vlasti ništa ne čine po pitanju borbe protiv trgovine bebama. Njezina klijentica je htjela svoju bebu natrag, ali stalno nailazi na ravnodušnost ili čak odbijanje kad je pitanju borba za njezino dijete.

Trudnice

Mnoge su prisiljene kriminalcima dati svoju bebu na prodaju

Već u srpnju 2009. je podnijela prijavu zbog prijevare i ucjenjivanja. A policija i danas govori da se slučaj još uvijek istražuje. "Zatražila sam uvid u spise, kod nadležnih institucija i bolnice, ali čak ni grčki ombudsman ne može dobiti uvid u te dokumente. Ukratko rečeno, moramo se boriti i za najmanji iskorak", kaže odvjetnica Elektra Koutra. Prema navodima grčkih medija, cijene za jednu bebu iz Bugarske ili Rumunjske iznose od 15.000 do 25.000 eura. Majke od toga dobivaju najviše 3.000 eura, ako se odobri ´deal´. Ako se pokaje ili protivi, prijeti joj nasilje.

Državni službenici i otočani pomagači kriminalcima?

Trgovci ljudima mogu se nesmetano baviti ovim kriminalnim radnjama jer imaju korumpirane pomagače u državnim institucijama, smatra Koutra. I Aleksandros Zavos, voditelj atenskog Instituta za migracijsku politiku, sluti da ti kriminalci imaju svoje pomagače među državnim službenicima. Stranci su mu, kaže, govorili o tim slučajevima. Navodi da su na grčko-turskoj granici već uhićeni mnogobrojni pomagači tih švercera. Naslućuje se i da su stanovnici obližnjih otoka uključeni u mrežu pomagača, pa tako na primjer švercerima dostavljaju informacije o policijskim kontrolama.

Europsko pravosudno tijelo Eurojust je pokrenulo borbu protiv grčko-bugarske trgovine ljudima. Pritom je ova institucija već zabilježila prve uspjehe, navodi Elektra Koutra. Međutim, trikovi trgovaca ljudima postaju sve lukaviji. Tako na sjevernoj grčkoj granici u međuvremenu cvjeta nezakonita trgovina jajašcima, objašnjava ova odvjetnica: "Zbog financijske nužde mnoge žene pristaju na davanje jajne stanice za novac. Poznajem davateljice jajnih stanica iz Bugarske, Rumunjske i Letonije."

Oplođivanje jajne stanice

Kriminalne bande trguju i jajnim stanicama

Koutra dodaje da te žene dolaze na nekoliko tjedana u Grčku, gdje im se daju hormoni, pomoću kojih se producira što je moguće više jajnih stanica. "Mnoge od tih žena su žrtve trgovine ljudima i prisilne prostitucije, ali one ne moraju prolaziti zdravstvene preglede, i gotovo da im se i ne objašnjava mogućnost nastanka komplikacija", kaže Koutra.

Mnoge od tih žena pate od psiholoških poremećaja

Mogu li se žene koje se nalaze u okovima trgovaca ljudima uopće osloboditi iz toga začaranog kruga? Najbolje je da se pogođenim ženama pomogne u onoj zemlji iz koje dolaze, odgovara Aleksandros Zavos. Kao jedan od projekata koji bi mogli biti uzor navodi program

Simbolična slika: trgovina ženama

Trgovina ljudima raširena na Balkanu i u istočnoj Europi

reintegracije za žene iz Moldavije, koje su bile žrtve zlostavljanja ili prisilne prostitucije. Zavos je 2008. godine vodio taj projekt. "Na početku je u fokus stavljena psihološka njega, jer mnoge od tih žena su patile od teških poremećaja pa sve do konkretnih razmišljanja o suicidu", objašnjava Zavos i dodaje da je jedna od najvažnijih točaka programa obrazovanje: "Žene od nas nisu dobivale novac, nego smo mi financirali njihovu zanatsku obuku i pratili ih sve dok nisu započele raditi."

Aleksandros Zavos cijelu problematiku oko trgovine ljudima na Balkanu ocjenjuje veome trezveno. Trgovina ljudima će ostati dio svakodnevice, dok god kriminalne bande time zarađuju puno novca, a policijske mjere tu više nisu dostatne, zaključuje Zavos.

Autori: Jannis Papadimitriou / Marina Martinović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić