1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Bayer Minhauzen

Ljekari svakodnevno pregledaju veliki broj pacijenata. Pri tome su okruženi upadljivim reklamama - od onih na olovkama, do štapića za pregled pacijenata. Da li se ljekarska etika može oduprijeti neetičnosti marketinga?

default

Plakat u Sarajevu

U toku smjene ljekar opšte prakse u sarajevskom domu zdravlja primi, sasluša, evidentira i eventualno pregleda i do 60 pacijenata. Osam na sat. Jednog za sedam minuta. Bez pauze. Recepte piše olovkom sa znakom roche, na podmetaču sa znakom alkaloida. Na zidu je kalendar s logom krke. Štapići stoje u šolji sa znakom plive. Na ključevima je privjesak sa znakom galenike.

Ljekarska etika je tako, praktično, postala neotporna na neetičnost marketinga. Čime inače objasniti da na zidu u čekaonici porodične medicine stoji Bayerov plakat za kontracepcijske pilule, sa sljedećim sadržajem:

IZBJEGNI ABORTUS

KORISTI KONTRACEPCIJU

Upotrebom kontracepcije

Spriječavamo neplaniranu trudnoću.

Odlučujemo o veličini porodice

Planiramo razmak između trudnoća (optimalna je trogodišnja pauza)

Spriječavamo spolno prenosive bolesti.

Žene imaju višestruke zdravstvene koristi

SEKS NIJE BEZOPASAN

(Piše u polukrugu, iznad slike na kojoj Bucko grli Smješku, a vara je iza leđa s mobitelom.)

Karakteristike rizičnog spolnog ponašanja su:

rano stupanje u seksualne odnose

veći broj partnera

spolni odnosi bez zaštite

spolno prenosive bolesti

neželjena trudnoća i pobačaj

Znate li da

... 80 miliona žena širom svijeta koristi kontraceptivnu pilulu!

... je kontraceptivna pilula najpouzdaniji način zaštite od neželjene trudnoće!

... kondom štiti od spolno prenosivih bolesti, ali nema visoko pouzdanu zaštitu od neželjene trudnoće.

(U potpisu: BayerHealthCare, GIZ i www.kontracepcija.ba)

Kakve veze ima ovaj plakat s humanim poslom liječenja ljudi i brigom za njihovo zdravlje? Kakvog smisla ima antikampanja protiv kondoma u jednoj zdravstvenoj ustanovi? Zna li Bayer nešto što mi ne znamo; da je medicina postala sluškinja farmacije, i da su domovi zdravlja pretvoreni u apotekarske tezge?

Jesu li i druge ljudske primarne aktivnosti jednako opasne? Pacijent zamišlja galeriju sličnih promotivnih prijetnji:

Izbjegni gušenje

Koristi mikser

Upotrebom miksera

Spriječavamo nepotrebno žvakanje.

Odlučujemo o veličini namirnica

Spriječavamo habanje zuba

Probavni organi imaju višestruke zdravstvene koristi

ŽVAKANJE NIJE BEZOPASNO

Karakteristike rizičnog žvakanja su:

rano gutanje hrane

veći zalogaji

žvakanje bez zuba

neželjena zagrcavanje i gušenje

Znate li da

... 80 miliona žena širom svijeta koristi mikser!

... je mikser najpouzdaniji način zaštite od neželjene tvrdoće!

... kaladont štite od ostataka hrane, ali nema visoko pouzdanu zaštitu od neželjene tvrdoće.

Izbjegni gušenje

Koristi inhalator

Upotrebom inhalatora

Spriječavamo neplanirano kašljanje.

Odlučujemo o kvalitetu zraka

Spriječavamo kapljicama prenosive bolesti.

DISANJE NIJE BEZOPASNO

Karakteristike rizičnog respiratornog ponašanja su:

Rano stupanje u zagađenu atmosferu

Razgovor bez inhalatora

Virusi koji se prenose zrakom

Neželjeno kašljanje i gušenje

Znate li da

... 80 miliona ljudi širom svijeta koristi inhalator za disanje!

... je inhaltor za disanje najpouzdaniji način zaštite od neželjenog gušenja!

... maska štiti od kapljicama prenosivih bolesti, ali nema visoko pouzdanu zaštitu od neželjenog gušenja

Pacijent u sarajevskom domu zdravlja prosto požali što i gasne komore nisu bile opremljene ovako optimističnim farmaceutskim plakatima, koji bi strah pretvarali u profit.

U radni logor Aušvic ulazilo se na kapiju iznad koje je pisalo Rad oslobađa. Radnu snagu činili su ljudi, u najvećem broju Jevreji, deportovani iz gotovo svih krajeva Evrope. Za rad nesposobni (djeca, starci, bolesni) izdvajani su pri samom dolasku i masovno ubijani pesticidom ciklon B (proizvodu IG Farben) u gasnim komorama kamufliranim u kolektivne kupaonice. Radno soposobni su do granica izdržljivosti tjerani na robovski rad u hemijskim pogonima IG Farbena a za potrebe SS-a. Nakon što bi zbog iznurenosti, slabe ishrane i loših životnih uslova gubili radnu sposobnost (u prosjeku nakon devet mjeseci) i sami bi bili likvidirani u gasnim komorama.

Reklame Abtreibung Bosnien

Na suđenju u Nirnbergu, zbog učešća u zločinima protiv humanosti u logoru Aušvic, osuđeno je 13 čelnika koncerna IG Farben na kazne od jedne do sedam godina. Koncern su sačinjavale firme Agfa, Hoechst, BASF i Bayer. Najveću kaznu dobio je Fritz ter Meer, član nacionalsocijalističke partije od 1937. godine, predsjednik tehničkog komiteta IG Farbena, odgovornog za projekat hemijskog postrojenja u Poljskoj, vezanih za radnu snagu iz koncentracionih kampova. Na suđenju u Ninbergu rekao je da ne vidi ništa loše u ekploataciji zatvorenika, jer bi i bez rada u IG Farbenu svakako bili ubijeni. Život nije bezopasan.

Iz zatvora je pušten nakon dvije godine, zbog dobrog vladanja, a šest godina kasnije postao je predsjednik nadzornog odbora Bayera. (IG Farben se 1952. raspao na firme koje su ga sačinjavale. Na vodeća mjesta svih firmi postavljeni su isti ljudi koji su sarađivali s nacistima uoči i za vrijeme rata.)

Na sajtu www.bayer.com nema izjave o vezi Bayera s radnim logorima i sa eksperimentima koji su na ljudima u tim logorima vršeni. Ali pacijente ne treba zbunjivati moralnim pitanjima. Treba im živote ispuniti strahom od života. Jer život nije bezopasan.

Autor: Nenad Veličković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić