1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bavarski centar za prihvat i vraćanje tražitelja azila sa Balkana

U Bavarskom Ingolstadtu otvoren je prvi centar za smještaj tražitelja azila sa Balkana. Obrada njihovih zahtjeva za azil trebala bi biti brza i efikasna, nakon čega bi uslijedilo ukrcavanje na avion i povratak.

Nije bilo ni uobičajene crvene trake, niti velikih makaza. Možda zato jer nije bilo vremena za organizaciju. Bavarska vlada požurila je provesti svoj plan u vezi sa deportacijom tražitelja azila sa Balkana, a u utorak je bavarska ministrica za socijalna pitanja Emilia Müller posjetila Manching, u blizini Ingolstadta, kako bi prisustvovala otvaranju prvog njemačkog prihvatnog centra, isključivo za tražitelje azila iz zemalja koje je njemačka vlada ocijenila "sigurnim". Centar je otvoren samo mjesec dana nakon što je ideju o takvom centru iznio bavarski premijer Horst Seehofer.

Kasarna "Max Immelmann" u Ingolstadtu pretvorena je u centar za tražitelje azila, "koji nemaju nikakve šanse da ostanu", ili kako je ministarstvo naglasilo u saopćenju za javnost: "za tražitelje azila iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, zemalja koje se nalaze na popisu 'sigurnih zemalja'", kao i ljudi sa Kosova, iz Crne Gore i Albanije, za koje Bavarska smatra da bi također trebali biti na listi "sigurnih zemalja".

U svjetlu drame na glavnom željezničkom kolodvoru u Budimpešti, gdje je izbjeglicama dozvoljeno da se ukrcaju na voz za Minhen, ministrica Müller istakla je da se to moglo i očekivati. "Gotovo svi tražitelji azila koji su stigli do Mađarske, žele doći u Njemačku", rekla je ministrica Müller novinarima tokom otvaranja centra. "Kada pitate ljude gdje žele ići, oni uzvikuju: 'Njemačka, Njemačka, Minhen'!"

Deutschland, Ingolstadt Emilia Müller begrüßt Reporter

Bavarska ministrica za socijalna pitanja Emilia Müller obraća se novinarima prilikom otvaranja centra

Za ministricu Müller, kao i okupljene medije, upriličen je polusatni obilazak novog centra za tražitelje azila, gdje je, čini se, sve spremno za prijem stanara. U zgradama vojnog kompleksa u Ingolstadtu već je smješteno 250 tražitelja azila, a još 250 se očekuje narednih dana. Centar u kasarni "Max Immelmann" prvi je od ukupno tri takva centra, koji bi trebali biti otvoreni u toj regiji i koji bi trebali primiti maksimalno 1.500 tražitelja azila.

Pod jednim krovom

Ako sve bude išlo prema planu ministarstva, registriranje, uzimanje otisaka, medicinski pregledi i saslušanja tražitelja azila bi trebali biti okončani u roku od četiri do šest sedmica. I ne samo to - vraćanje tražitelja azila u zemlje iz kojih dolaze, mogla bi biti organizirana sa lokalnog vojnog aerodroma u Ingolstadtu, ukoliko vojska to dozvoli.

"U Manchingu se svi učesnici u procesu nalaze pod jednim krovom", kaže Müller. "Ovdje se nalazi administracija, predstavnici institucija za registriranje stranaca, predstavnici Saveznog ureda za migrante i izbjeglice, kao i predstavnici administrativnog suda. Svi će raditi zajedno, što će svakako ubrzati proces".

Dok su novinari organizirano obilazili prostorije centra, prilikom čega su na pristojan način kontrolirani u namjeri da sami lutaju centrom i eventualno se sretnu sa nekim od tražitelja azila, uposlenici centra su već radili za svojim kompjutorima i pripremali se za prva saslušanja tražitelja azila.

"Ako su ovdje iz ekonomskih razloga, onda su saslušanja dosta kratka, oko jedan sat", kaže Carsta Müller, koja je upravo preuzela svoj novi ured. "Ukoliko se pak radi o slučaju progona, onda saslušanje može potrajati i do četiri ili pet sati".

Deutschland, Ingolstadt Ehemalige Bundeswehrkaserne

Posao Carste Müller je da intervjuira tražitelje azila. Očekuje da će razgovori biti kratki, a azil, u većini slučajeva, odbijen

No, budući da je zadatak centra da "isfiltrira" one koji azil traže iz ekonomskih razloga, a što se, kako kažu, može zaključiti na osnovu njihovog državljanstva, Carsta Müller priznaje da očekuje samo kraća saslušanja, te dodaje da su zahtjevi za azil odbijeni u gotovo 99 posto slučajeva izbjeglica sa Balkana. "Albanci su, na primjer, jako iskreni. Oni odmah kažu da su došli kako bi se zaposlili ili studirali".

"Ne želimo zaplašiti ljude"

U međuvremenu, bavarska ministrica Emilia Müller pokušava objasniti da centar nije zamišljen da zaplaši ljude. "Mi sve tražitelje azila jednako tretiramo, bez obzira da li dolaze sa zapadnog Balkana ili iz ratom zahvaćenih područja. Za sve njih osiguravamo smještaj", kaže ona, te dodaje da se nada "da će se u zemljama poput Albanije ili BiH uskoro pročuti da su šanse za dobijanje azila vrlo male".

No, ne može se reći da svo lokalno stanovništvo vjeruje ministrici. Prilikom posjete centru u Ingolstadtu nije bilo incidenata, niti nasilnih protesta neo-nacista kao što je to bio slučaj ispred izbjegličkog centra u Heidenau prošle sedmice. Ipak, dvojica starijih mještana čekala su ispred kapija centra kako bi saznali šta se dešava. "Sve su to izdajnici. Niko od njih nema ni trunke nacionalnog ponosa", kaže čovjek koji se predstavio kao Hensching, dok posmatra pripadnike osiguranja, novinare, predstavnike vlasti. "Mi smo se borili da dobijemo ovu kasarnu 70. godina. Vojnicima je bilo drago biti tu. A šta sada rade? Prebacuju ove proklete ljude ovdje!"

Ingolstadt je udaljen tek nekih 20 kilometara sjeverno od Reichertshofena, poprišta jednog od mnogih napada na izbjegličke centre u Njemačkoj. Herbert Nerb, načelnik sela Manching strahuje da bi i novootvoreni centar u njegovom selu uskoro mogao postati meta ekstremnih desničara. "Nadam se da do toga neće doći", kaže Nerb za DW. "Mislim da ljudi koji su prošli kroz mnoge dramatične situacije, koji su progonjeni, imaju podršku lokalnih stanovnika, ali ne i oni drugi. Moramo iskreno reći da se ne možemo pretvarati da su ljudi sretni zbog dolaska izbjeglica".

Zbunjujuće statistike o Balkanu?

Bildergalerie Flüchtlingsunterbringung in Deutschland

Mnoge izbjeglice i tražitelji azila već su smješteni u prihvatilišta slična ovom u blizini Rosenheima u Bavarskoj

Pro-azilantske skupine kritiziraju žurbu Bavarske da vrati ljude koji dolaze s Balkana, te odbijaju definiciju "sigurnih" država i onoga što nazivaju pristupom "transportne trake" u politici prema tražiteljima azila.

U izvještajima o ljudskim pravima, kako tvrde, navodi se da su Romi i druge manjinske skupine na Balkanu često predmet diskriminacije na rasnoj osnovi ili društvenog odbacivanja. Osim toga, organizacije poput Pro Asyl ili Bavaria Refugee Council (Bavarsko vijeće za izbjeglice) tvrde da imigranti sa Balkana uopće ne predstavljaju problem. Pro Asyl je u ponedjeljak objavio najnoviju statistiku prema kojoj, kako se kaže u saopćenju te organizacije, "sa Kosova, iz Srbije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine dolazi znatno manje tražitelja azila, nego što se to javno prikazuje".

"Rasprava o 'sigurnim' zemljama je odvraćanje od stvarnih izazova", smatra Günter Burkhardt iz Pro Asyla i dodaje: "Stotine hiljada izbjeglica treba primiti u Europu i trajno ih integrirati".