1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bauk rasizma

Seksualni nasilnici iz Kelna su doseljenici - dijelom izbjeglice - čije poreklo predstavlja jednu od glavnih tema u diskusijama. Nije dobro da se podaci o porijeklu počinilaca zataškavaju, smatra Kersten Knip.

Otkako je izbila afera Vikiliks, vlasti širom svijeta znaju da sa internom komunikacijom mora dobro da se pazi, inače ona čas posla nađe put do javnosti. Tako je bilo i sa internim izvještajem jednog od šefova policije koji je bio na dužnosti u Kelnu za vrijeme novogodišnje noći. On je gotovo bez skraćivanja objavljen u Bildu, najvećem njemačkom bulevarskom listu. Nebrojeni dnevni listovi su zatim preuzeli te informacije od Bilda.

Bitna odlika počinilaca

Tako smo saznali šta je policija uočila kao bitnu karaktestiku počinilaca: njihovo porijeklo. Ono se u tom izvještaju pominje nekoliko puta. Govori se o "nekoliko hiljada osoba uglavnom muškog pola sa migrantskim porijeklom". Žene i djevojke su prijavile policiji da su ih seksualno i to pojedinačno ili u grupama, napadali "muški migranti", pominje se i da je "mjerama pokrajinske policije obuhvaćen veliki broj migranata". U izvještaju se pominju i konkretne scene. Tako je jedan migrant pred policajcima iscijepao svoju dozvolu boravka uz riječi: "Ne možete mi ništa - sutra ću izvaditi novu!"; u izvještaju se citira i jedan migrant koji je rekao: "Ja sam Sirijac, morate da budete ljubazni prema meni! Mene je pozvala gospođa Merkel!"

Problem identiteta

Knipp Kersten

Kersten Knipp

Izvještaj otvara jedan kriminološki, novinarski i politički, pa i filozofski problem: šta čini identitet nekog čovjeka? Ili, drukčije rečeno: sa čime drugi povezuju taj identitet? Za policajce koji su te večeri bili na dužnosti stvar je jasna: to je porijeklo. U situaciji u kojoj o počiniocima gotovo nema nikakvih informacija, za policiju - kao i za više od sto ženskih žrtava - porijeklo je očigledno važan faktor.

Sa aspekta novinarstva i politike, to štedljivo pripisivanje identiteta je vrlo škakljivo. Jer, javlja se pitanje: šta iz njega slijedi? Njemački novinarski kodeks tu nije od velike pomoći. Porijeklo osumnjičenog je vrijedno pomena samo ako je relevantno u vezi sa njegovim postupkom. Inače bi pominjanje porijekla lako moglo da "podstakne predrasude prema manjinama".

Kontraproduktivno ćutanje

U Njemačkoj, bar obrazovani ljudi nastoje da izbjegnu predrasude. Oni su navikli da dieferencirano posmatraju stvari - ne samo kada su migranti u pitanju. Doduše, naljute se kada se prećutkuje ili zataškava neki važan podatak o identitetu, kao što je u ovom slučaju informacija o porijeklu počinilaca. Uostalom, prećutkivanje porijekla tih ljuti i zato što ga doživljavaju kao nipodaštavanje stare evropske intelektualne tradicije i standarda. Odakle si? - To je prastaro - i ne samo evropsko - pitanje. Ono ne znači diskriminaciju, već je duboko ljudski gest nekoga ko je ljubopitljiv i zainteresovan.

Porijeklo i emancipacija

No, pitanje porijekla je i filozofski interesantno: da li je uopšte moguće misliti o čovjeku nezavisno od njegovog porijekla? Da li se čovjek može uopšte posmatrati odvojeno od svojih prostornih i vremenskih koordinata. Koliko su ljudi u stanju da se emancipuju od svog porijekla? Snaga porijekla je tolika da pokušaji da joj se čovjek odupre izazivaju divljenje. Emancipacija i rad na samom sebi zato spadaju u glavne vrijednosti moderne. Nasilnicima iz Kelna te vrijednosti očigledno ne znače mnogo.

Bauk rasizma

No, većina Nijemaca će i pored toga i dalje diferencirano pratiti diskusije o migraciji i izbjeglicama. Ali, pri tome će željeti da dobiju sve informacije - a ne samo one koje neki novinari smatraju dobrim za društvenu klimu. Na takvo filtriranje informacija većina ljudi reaguje alergično. Zato i diskusija mora da se vodi otvoreno i bez rezervi. Jer, politički duh rasizma, koji navodno blagonakloni duhovi žele da otjeraju, tutorskim ponašanjem se zapravo - priziva.

Preporuka redakcije