Barroso traži jačanje "zaštitinog pojasa" za euro
13. oktobar 2011Prijedlozi predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa (Žoze Manuel Barozo) su istodobno neka vrsta priznanja. Koncem jula su vlade zemalja EU postigle sporazum o novim mjerama u cilju prevazilaženja krize eura. Ipak, prije nego što su zaključci u svim zemljama uopće provedeni jasno je da to nije dovoljno, priznao je Barroso u govoru u Europskom parlamentu:
„Unatoč apelima šefova država i vlada da budu podržani ovi programi, i unatoč uvjeravanjima da će učešće privatnih vjerovnika biti striktno ograničeno samo na Grčku, opasnost od širenja krize nije otklonjena. Kako bismo zaista otklonili opasnost moramo pojačati zaštitni pojas oko eura. Moramo imati vjerodostojne, jake instrumente.“
Otpis dugova Grčkoj "gotova stvar"
Unatoč tome što bi to Barroso rado opovrgao, većina eksperata smatra da je reprogramiranje dugova Grčke gotova stvar. Mnogi strahuju da bi ista sudbina mogla zadesiti i druge zemlje uključujući i Italiju, koja je u ekonomskom smislu puno važnija. Ipak, već sada su europske banke zbog mogućih gubitaka u opasnosti. Barroso smatra da bi banke trebale dobiti financijsku špricu, u slučaju nužde i iz državnih sredstava. Ipak Fond za spas eura (EFSF) mogao bi uskoro postati premali, vjeruje Barroso. On nije govorio o brojevima, ali je to stoga učinio šef liberala u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt.
„Suma mora biti povećana. Moramo pomoći zemljama koje imaju teškoće, rekapitalizirati banke, spasiti zemlje koje imaju problem sa likvidnošću. Istina je da sumu u okviru Fonda za spas eura moramo u najmanju ruku utrostručiti. Inače nećemo ostaviti dojam na financijska tržišta.“
Upitno povećanje Fonda
Već sada je jasno da bi drastično povećanje sredstava u okviru Fonda za stabilnost eura u brojnim zemljama, posebno u Njemačkoj, politički bilo teško zamislivo. Uz sve to u slovačkom Parlamentu ni sadašnji Fond još uvijek nije prihvaćen. Porezni obveznici još uvijek strahuju da će oni morati platiti izdvajanja za takve kredite. A to važi i za novi val spašavanja banaka. Šef socijalista u Europskom parlamentu rekao je da zemlje EU ništa nisu naučile iz prve krize:
„Mi smo u situaciji da tri godine nakon najteže krize bankarskog sistema ponovo moramo rekapitalizirati banke, a da pri tome u međuvremenu nismo uspjeli usvojiti neophodnu regulaciju.“
Brojni poslanici su, neovisno od njihove stranačke pripadnosti, demonstrirali bijes zbog činjenice da je izgubljena kontrola nad financijskim tržištima. Ipak Barrosov recept, po kojem se mora pronaći europski odgovor, kako bi se prevazišla kriza prihvata većina, samo i dalje ostaje pitanje - kako?
Autori: Christoph Hasselbach / Zorica Ilić
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić