1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Banke prijete da će tužiti Hrvatsku

Hrvatska želi da na silu izvrši konverziju kredita vezanih za švajcarski franak u evro. To je jedna od tema kojom se bavi štampa na njemačkom jeziku. Štampa piše i o 'balkanskoj ruti za izbjeglice'.

„Inostrane banke koje posluju u Hrvatskoj već nedjeljama izražavaju protest protiv planirane konverzije kredita vezanih za švajcarski franak u evro, ali protest nije urodio plodom. Zato su ove finansijske institucije, kako javljaju tamošnji mediji, uputile jednu vrstu upozorenja ('pre-notices of dispute') vladi u Zagrebu. U ovom pismu se od Hrvatske zahtijeva početak pregovora koji će voditi 'fer i pravičnom' rješenju. Ako pak do toga ne dođe banke će se odlučiti na žalbu.

Naime, Hrvatska bi se u tom slučaju našla pred Međunardonim arbtiražnim sudom u Vašingtonu zbog povrede bilateralnih investicionih ugovora“, piše austrijski list Prese (Die Presse) i naglašava kako u pismu koje su banke uputile Vladi Hrvatske stoji da 'do sada nema naznaka da je vlada spremna na pregovore. Zbog toga banke moraju da preduzmu pravne korake.'

Odluka Hrvatske 'antievropska'

Prese podsjeća da je ministar finansija Hrvatske, Boris Lalovac krajem avgusta na državnom radiju najavio mogućnost konverzije kredita, koji su vezani uz švajcarski franak u evro. „Ova najava je prethodne sedmice dobila i svoj zakonski okvir, a zakon još treba da odobri Sabor Hrvatske. Zakon bi tako trebalo da stupi na snagu 30. septembra. To bi trebalo da bude sprovedeno tako, kao da su korisnici kredita od početka zapravo podigli kredite koji su vezani za evro. (...)

Banke koje će pogoditi ove mjere su uglavnom austrijske: Erste Bank, Reiffeisen International, Banka Austrije kao i Hypo Alpe Adria Banka, koju je u međuvremenu kupio privatni američki fond Advent International. Pogođena je takođe i ruska Sperbank kao i španska Intesa Sao Paolo. Kada se pak govori o ukupnoj sumi podignutih kredita u švajcarcima, riječ je o 3,4 milijarde evra i oko 60.000 fizičkih i pravnih lica koji su podigli kredite.“

Prese piše kako nisu reagovale samo banke već se oglasio i austrijski ministar finansija, Hans-Jerg Šeling (Hans-Joerg Schelling) koji je odluku Hrvatske nazvao 'antievropskom'. Pominje takođe i odluku Poljske i to naziva 'novim nacionalizmom'. „Pojedine zemlje ignorišu jednostavno evropske ugovore. To tako neće ići! – kazao je Šeling“. A Hrvatska i Poljska slijede put Mađarske koja je već u jesen 2014. konvertovala sve kredite vezane uz švajcarski franak u evro.“

'Zastoj na balkanskoj ruti'

Norbert Mapes Nidik (Mappes-Niediek) u listu Berliner cajtung (Berliner Zeitung) u tekstu pod naslovom 'Zastoj na balkanskoj ruti' piše o trenutnoj situaciji sa izbjeglicama u Austriji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Makeodniji.

„Nakon odluke Njemačke o privremenom zatvaranju granica uslijedila je lančana reakcija. Austrija je u ponedjeljak počela da vraća izbjeglice iz Mađarske. Ovog utorka Mađarska završava ogradu prema Srbiji, Makedonija govori kako će takođe izgraditi ogradu. Prema pažljivim procjenama govori se da se trenutno na 'balkanskoj ruti' prema Njemačkoj nalazi 40.000 izbjeglica. No, nejasno je gdje će oni koji putuju ostati i koliko dugo.

Austrija: Samo 15 sati nakon Njemačke Austrija je u ponedjeljak uvela kontrole na svojoj jugoistočnoj granici. Čak su angažovali i vojsku. Nakon njemačke odluke u nedjelju, Beču su ostale dvije mogućnosti: ili da zatvori granicu s Mađarskom, i time gurne problem ka istoku, ili da vjeruje da će se dogovoriti s Berlinom i da će Njemačka ponovo, nakon pauze, otvoriti granice i pustiti određeni broj izbjeglica. (...)

U nedjelju je u mjesto Nikelsdorf, na granici prema Mađarskoj stiglo 11.400 izbjeglica. U ponedjeljak ih je bilo još tri do četiri hiljade, a onda je vlada odlučila da zatvori granični prelaz. (...) A vlada kako bi spriječila prelazak izbjeglica na južnu granicu je poslala i konjanike ali bez uspjeha.

Zatvorske kazne za 'ilegalni prelazak granice'

Mađarska: Orban je u ponedjeljak najavio zatvaranje granice prema Srbiji. Ali, tu se ne radi o tome da će biti zatvoren i posljednji metar u provizornoj ogradi, već se radi o tome da će se uvesti stroge kazne za one koji 'ilegalno prelaze granicu'. Ko, naprimjer, prilikom prelaska granice ošteti ogradu od bodljikave žice mogao bi da dobije zatvorsku kaznu i do pet godina. (...) Ali, da li će Mađarska zaista uspjeti da prijetnjama i masovnim protjerivanjem prekine izbjeglički talas, ta zemlja će tu lekciju da uči narednih dana.

Srbija: Prema procjenama UN u Srbiji svakodnevno boravi 12.000 izbjeglica. Brojke od 50.000 izbjeglica u Srbiji, koje su u nedjelju kružile Njemačkom, tamo niko ne može potvrditi. Zatvaranjem granice koju je najavila Budimpešta, Beograd očekuje povećanje broja izbjeglica za 20 odsto. Samo u nedjelju je u tu zemlju iz Makedonije stiglo 3.500 izbjeglica. Ministar rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Srbije, Aleksandar Vulin je najavio gradnju nova četiri prihvatna centra na sjevernoj granici zemlje. Beograd očigledno računa s tim da će izbjeglice sada da probaju preko Hrvatske, ako se ne bude moglo preko mađarske granice. A vlada prema sopstvenom iskazu situaciju drži pod kontrolom a izbjeglice dobro zbrinjava, te pruža pravne savjete i medicinsku pomoć. U javnosti u Srbiji izbjeglice nisu tako velika tema.

Hrvatska: Hrvatske i slovenačke službe već nedjeljama očekuju izbjeglički talas preko Mađarske, ali to je, izraženo u brojkama, još uvijek neznatno. No, to što za razliku od Slovenije i Mađarske Hrvatska ne pripada Šengenu, ne mora se plašiti velikog transfera preko svoje teritorije. Zagreb doduše ne odbija kvote Evropske unije o prijemu izbjeglica, ali ipak zahtjeva od Brisela da igra veću ulogu u koordinaciji.

Mazedonien Griechenland Flüchtlinge bei Gevgelija

Izbjeglice na makedonsko-grčkoj granici

Bodljikava žica i na makedonsko-grčkoj granici?

Makedonija: Ova mala balkanska zemlja u ovom trenutku bilježi najveći broj prelaska granice od početka ovog velikog talasa. Samo u noći s četvrtka na petak granicu s Grčkom prešlo je 7.600 ljudi. A nakon što je policija pokušala da sredinom avgusta osigura granicu dugu 170 kilometara, izbjeglice su se onda prebacivale vozovima i autobusima. No, i makedonske vlasti su protekle sedmice kazale kako razmišljaju o podizanju žičane ograde na granici prema Grčkoj.

Grčka: Na ostrvima u blizini Turske bilježi se olakšanje. Nakon završetka turističke sezone trajekti su ponovo prazni i vlada ih koristi kako bi izbjeglice prebacila u Atinu ili u Solun. Odatle putuju dalje ka Makedoniji. Od 258.000 onih koji su od početka godine prošli kroz Grčku, samo 7.500 njih je zatražilo azil.

Turska: U Turskoj je registrovano 1,9 miliona izbjeglica od koji su tri četvrtine Sirijci, što od te zemlje pravi most na putu ka Evropi. Pored toga su samo u posljednjoj sedmici u Tursku došli mnogi koji su već ranije izbjegli u Jordan, Liban i Egipat kako bi se dalje prebacili na Zapad. Oni se u Turskoj više ne mogu registrovati kao izbjeglice i samim tim ne mogu da budu ni zbrinuti.