Banke će plaćati same svoje greške?

Švedska je bila prva članica Europske unije koja je banke obvezala na izdvajanje u tzv. krizni fond. Britanci upravo planiraju vlastiti sustav, a i Njemačka je ovaj tjedan najavila da će banke ubuduće same snositi troškove svoje sanacije u slučaju krize. Trenutačno cijela Europa radi na odgovarajućim modelima. Jer, na sastanku na vrhu Europske unije u lipnju šefovi država i vlada su se obvezali da će njihove države uvesti posebne poreze ili drugi oblik davanja banaka za krizne fondove.

Francusko krpanje rupa

Sudionici summita su istodobno zaključili da ta izdvajanja ne smiju kao posljedicu imati narušavanje tržišne utakmice ili pretjerana financijska opterećenja banaka. I upravo je taj zaključak problematičan, kaže Karel Lannoo, financijski stručnjak iz Centra za europske političke studije: "Izdvajanja banaka mogu imati različite oblike. I upravo to je problem. Možete si zamisliti kakve bi mogle biti posljedice za tržišnu utakmicu na zajedničkom financijskom tržištu da svatko ima svoje tumačenje bankarskih doprinosa."

Tako Velika Britanija planira uvesti doprinos za sve kreditne ustanove koje imaju podružnice na njezinom teritoriju. U Njemačkoj će se pak ovo obvezno izdvajanje najvjerojatnije odnositi samo na njemačke ustanove. Zato sada velike njemačke banke strahuju da će biti prisiljene na dvostruko plaćanje. Također je sporno što bi se trebalo dogoditi s novcem koji će banke izdvojiti. Francuzi ga žele utrošiti na krpanje rupa u proračunu, a Njemačka planira osnivanje fonda za spašavanje banaka u slučaju neke buduće krize.

Minimalna izdvajanja banaka

To je u stvari i cilj same Europske komisije. Ona bi željela međusobno povezati nacionalne krizne fondove. Mora se spriječiti situacija u kojoj će opet porezni obveznici snositi glavni teret stečajeva banaka, kaže europski povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier: "Radi se o dvije jednostavne zamisli: da poreznici ne snose glavni teret nego da ga preuzmu banke i kao drugo: prevencija je uvijek jeftinija od popravljanja štete." On je za listopad najavio iznošenje konkretnih prijedloga o tome kako će europski krizni menadžment ubuduće izgledati. Pri tome bi važnu ulogu mogle imati nove europske nadzorne institucije. Iduće godine bi trebao startati nadzorni sustav za financijska tržišta.

Ali, Europski parlament i države članice još uvijek se svađaju oko njegovih ovlasti kada se radi o multinacionalnim financijskim koncernima te kolike bi ovlasti trebale imati nacionalne nadzorne institucije.

No, izdvajanja banaka neće ni u kom slučaju potpuno isključiti financijske rizike za porezne obveznike. Kako se banke ne bi prekomjerno opterećivale novim izdacima, članice EU uglavnom planiraju uvođenje doprinosa koji bi iznosio samo minimalni dio godišnje zarade. Drugim riječima, do popunjavanja kriznog fonda mogle bi proći godine. Recimo, švedska Vlada, koja je već prije gotovo godinu dana uvela naplatu doprinosa od banaka, procjenjuje da će tek za 15 godina u fondu biti dovoljno novca da bi se iz njega platili troškovi neke nove financijske krize.

Autor: Wolfgang Landmesser/Andrea Jung-Grimm

Odg. urednik: Svetozar Savić