1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Banjalučki samit u sjeni nepotpisane Deklaracije

Međunarodni samit o miru i pomirenju „Korak naprijed“, završen je zaključkom da je napravljen značajan iskorak u napretku BiH kada je riječ o saradnji unutar BiH ali i sa zemljama regije. SPC nije potpisala deklaraciju.

Samit će ostati upamćen po Deklaraciji potpisanoj od strane vjerskih zajednica u BiH, izuzev Srpske pravoslavne crkve, odakle poručuju da nisu bili dovoljno uključeni u izradi ovog dokumenta.

Poruka mira koja je krenula iz BiH stići će daleko, poručio je na kraju trodnevnog Međunarodnog samita banjalučki biskup Franjo Komarica. On je ponovio da je ovo samo početak onoga što svi u BiH moraju da rade svakodnevno i da su ovi susreti dobar uvod za sve buduće saradnje po pitanju pomirenja i suživota: „Napravljen je sigurno jedan vrlo kvalitetan korak naprijed. Za neke će to možda biti nedovoljno velik ali za mene lično i realne ljude ovo je veliko buđenje nove nade da ćemo moći napraviti sljedeće korake u istom pravcu“.

Friedensgipfel in Banjaluka, Bosnien und Herzegowina

Cilj samita: uključivanje političke i vjerske zajednice u pitanja mira, suživota i pomirenja

Organizator samita je Evropska akademija, a suorganizatori Narodna skupština Republike Srpske i Institut “Zrinski” iz Bostona. Predstavnik instituta Dražen Komarica rekao je da je osnovni cilj samita ispunjen, a to je uključivanje političke, ali i vjerske zajednice u pitanja koja se tiču pomirenja i suživota na ovim prostorima: “Iz tog razloga smo svaki dan počinjali sa drugom vjerskom zajednicom. Prvi dan u katedrali, drugi u džamiji a treći u pravoslavnoj crkvi”.

Nisu li ili jesu svi jednako konsultovani

Upravo ovdje leži jedan od osnovnih razloga zbog čega Srpska pravoslavna crkva nije učestvovala u potpisivanju Deklaracije prvog dana samita, u kojoj su bh. lideri pozvani da preuzmu svoje obaveze te da se hitno riješe ključna politička pitanja, poput slučaja Sejdić-Finci. Kako saznaje DW iz izvora bliskih crkvi, vjerske zajednice nisu jednako konsultovane u izradi Deklaracije. Također, u njoj ima stavova koji su isključivo političke prirode, što nije posao kojim bi se trebale baviti vjerske zajednice. Pored toga sveštenstvu SPC-a zasmetao je, kako saznajemo, i raspored posjeta vjerskim objektima jer kako kažu nije logično da se treći dan skupa posjećuje bogomolja najbrojnijeg naroda na tom prostoru.

Franjo Komarica

Banjalučki biskup Franjo Komarica kaže da mu nije jasno zašto je SPC u posljednjem trenutku promijenila stav

Biskup Komarica kaže da je o svim detaljima razgovarano sa predstavnicima svih vjerskih zajednica prethodnih dana ali da je pred početak samita SPC-a odlučila da ne učestvuje u potpisivanju Deklaracije: “Žao mi je što nemam odgovora od strane episkopa zašto je u zadnji čas odlučeno drugačije”.

“Suludo je razmišljati da je SPC protiv mira”, kaže naš izvor ali ne treba očekivati da se potpisuju dokumenti za čije sadržaje nema saglasnosti unutar jedne vjerske zajednice. Na kraju, skup nije mogao imati naziv “molitveni” jer SCP nema zvaničnog molitvenog opštenja sa rimokatoličkom crkvom.

Sejdić - Finci – ni rezultata ni poruke

Istovremeno “kratkih rukava” ostali su oni o kojima bi možda i najviše pažnje trebalo posvetiti a tiče se presude Sejdić-Finci. Čak i jedan od apelanata Dervo Sejdić nije optimista kada je riječ o njenom skorom provođenju, iako se rješenje, kako kaže samo nudi: “ Na način da se iz RS bira jedan član Predsjedištva BiH, iz Federacije BiH dva člana, bez nacionalnih predznaka. I da taj izbor bude direktan”.

Među porukama koje su u prethodna tri dana poslate iz Banjaluke su i stavovi predsjednika šest parlamenata zemalja regiona u kojima su svi saglasni da su regionu potrebni komunikacija, saradnja i mir a sve u cilju povratka normalnom životu i napretku na ovim prostorima.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednica: Jasmina Rose