1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Banjalučki diplomci na birou za zapošljavanje

Na Banjalučkom univerzitetu trenutno srudira oko 17.000 studenata. Ove godine je u tri upisna roka upisano 3.200 brucoša. Mnogi bh. studenti ne znaju da država nije prilagodila upisnu politiku potrebama tržišta

Banja Luka već više od 40 godina ima svoj Univerzitet

Banja Luka već više od 40 godina ima svoj Univerzitet

Svake godine se na državne univerzitete u BiH upisuju hiljade studenata koji zbog loše upisne politike nakon završetka studija neće moći naći posao u svojoj struci. Sanela je jedna od njih. Ona je završila studij istorije i latinskog jezika na Banjalučkom univerzitetu. „Samo odbijenice dobijam danima, mjesecima i to je to“, žali se ona.

Za neka zanimanja nema zanimanja na tržištu

Ono što Sanela nije znala kada se opredijeljivala za studije je da se upisala na odsjek za koji je već tada trebalo biti evidentno da nema budućnosti jer je potreba za nastavnicima istorije bila mala. Nakon godina odricanja i teškog rada da završi fakultet, sada kako sama kaže, obija vrata u nadi da će naći nekakav posao. „Idalje ću se prijavljivati na konkurse pa ćemo vidjeti. Možda jednog dana i uspijem“. Njena prijateljica Snježana takođe ne može naći posao. Ona je prije godinu dana diplomirala geografiju na PMF-u na Banjalučkom univerzitetu. Ni ona nije znala da za njeno zanimanje već godinama na tržištu rada nema nikakvog zanimanja. „Već godinu dana tražim posao i nisam ga još našla. Planiram idalje tražiti posao jer želim da se zaposlim kao profesor geografije“, kaže Snježana.

Reforma obrazovanja obavljena pogrešno

I Sanela i Snježana ogorčene su na državu koja je dozvolila da se ljudi upisuju na studije za koje se znalo da nemaju nikakvu perspektivu. Studenata poput njih u BiH je jako mnogo.

Damir Miljević, predsjednik Saveza poslodavaca RS, smatra da je reforma obrazovnog sistema u BiH postavljena na pogrešan način. „Nažalost mi smo cijelo vrijeme u raskoraku između potreba poslodavaca za profilima zanimanja i onog što proizvodi obrazovni sistem. Posljedica toga je visoka stopa nezaposlenosti“, smatra Miljević. On navodi da se trend može promijeniti samo ako poslodavci i roditelji koji žele budućnost za svoju djecu, izvrše pritisak na obrazovne institucije da počnu sa obrazovanjem zanimanja koja odgovaraju potrebama tržišta. Problem je, prema njemu, u nedostatku želje fakulteta da svoj kadar i uslove prilagode realnim potrebama. „Osnovni mehanizam je što se polazi od glave, odnosno od onoga što fakulteti znaju uraditi, koje kapacitete oni imaju i šta njihovi profesori znaju da predaju. To je obično u suprotnosti sa potrebama tržišta“.

Nova organizacija univerziteta

Jelena Rožić, stručni saradnik na Banjalučkom univerzitetu, priznaje da su se fakulteti loše prilagođavali tržištu, ali da će nova organizacija univerziteta to promijeniti. Prema njenim riječima, do sada su fakulteti bili pravna lica a po novoj organizaciji, fakulteti postaju jedinice u okviru univerziteta. Rožić je uvjerena da će ta nova organizacija ukloniti postojeće probleme jer će se voditi računa o stvarnim potrebama tržišta. Kao primjer navodi da se nastoji upisati što više inžinjera, za koje postoji interesovanje na tržištu. „Kao primjer uzimam mašinski fakultet koji je ove godine upisao 155 brucoša što je najveća cifra u posljednjih deset godina“, ilustruje Rožić. Ona takođe navodi da još uvijek ne postoji uvezanost privrede i univerziteta. Problem predstavlja i netačnost podataka na birou za zapošljavanje, gdje, kaže, postoji dio diplomaca koji su prijavljeni kao nezaposleni a u nekim firmama su prisiljeni da rade neprijavljeni, pa ti podaci sa biroa ne predstavljaju stvarno stanje.

Bilo kako bilo, čak i ako nova organizacija riješi postojeće probleme, proći će godine dok se te mjere počnu odražavati u praksi. U međuvermenu će fakultete završiti nove generacije studenata koje će zbog loše obrazovne politke učionice, umjesto radnim mjestima, zamijeniti šalterima biroa za zapošljavanje.