1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Banja Luka riješila probleme sa potreba nacionalnih manjina

Stanko Smoljanović15. juni 2006

Banja Luka je jedini grad u BiH koji ima sistemski riješeno i obezbjeđeno djelovanje kulturnih, nacionalnih i vjerskih potreba nacionalnih manjina. U Banjoj Luci je registrirano 11 manjinskih nevladinih udruženja. U dobrom organiziranju manjina pomogla je i Europska komsija te grad Banja Luke.

https://p.dw.com/p/AUrF
Foto: DW

Daleke 1911. godine u Banju Luku su kao rudarski inžinjer i krojačica iz Koruške carskom uredbom došli, kao i desetine učenijih austijanaca i slovenaca, Franc i Jozefina Ševa roditelji Stanka koji i danas živi u gradu na Vrbasu. Član je Udruženja Njemaca koje u Banjoj Luci broji čitavih 18 članova. Mi smo domaći Nijemci, i druga smo generacija, kaže Stanko, najviše njemaca je protjereano sa prostora između Banja Luke i Bosanske Gradiške po okončanju II svjetskog rata svjedoči Stanko Ševa:

Ja se ne osjećam kao stranac. Ovo smatram svojom zemljom i svojom domovinom i ja ne zman kako bih je zamjenuo za neku drugu.

U BiH živi preko dvije stotine hiljada pripadnika nacionalnih manjina, a koje Ustav naziva «ostali» i taj naziv manjinama smeta jer svi oni imaju svoji porijeklo.

Savez nacionalnih manjina RS broji 11 udruženja, a od prije osam godina u Banjoj Luci je počeo da djeluje i Savez nacionalnih manjina grada Banja Luke, Vladimir Blaha, predsjednik Saveza:

Ovdje u RS smo ozakonjeni sad trebamo mi da tražimo da se to realizuje i molimo i tražimo da se imenuje Savjet nacionalnih manjina pri Narodnoj Skuštini»

S druge strane Blaha nije zadovoljan organiziranjem dopunskih škola na jeziku nacionalnih manjina te ne primjenjivnjem zakonskih odredaba, posebno na lokalnim nivoima vlasti, gdje se ne popunjava nacionalna struktura zaposlenih u javnim institucijama gdje stoji odrednica «ostali»

Grad Banja Luka je jednini grad u BiH koji ima Ured za nacionalne manjine i saradnja grada i saveza je odlična tvde u opštini sa čim su saglasni i predstavnici manjina. Grad godišnje za rad tih organizacija izdvaja oko 60 hiljada maraka te im je besplatno ustupljen prostor u centru grada. Vladimir Đukelić zadužen ispred grada za pomoć i koordinaciju sa NVO smatra da su manjine spona između BiH i zemalja odakle građani Banja Luke vode porijeklo i da je ruka njima ruka svijetu:

«O Banjoj Luci se izvan BiH čak i izvan prostora bivše Jugoslavije i u Evropi čulo da je jedan centar u kojem se u pravom smislu te riječe poštuju prava nacionalnih manjina»

Interesantno je da je kolonija slovenaca, ukrajinaca i roma brojnija od domicilnog hrvatskog stanovništva u samom gradu a zbog toga što su konstitutivni gradske vlasti izdvajaju znatno manje sredstava nego za kutlurne potrebe manjinska.