1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bande s Balkana pljačkaju po Njemačkoj

Stopa kriminala raste s porastom broja izbjeglica, najčešće komentarišu desničari. No, statistika ne potvrđuje njihove tvrdnje. Ali, ipak jedan mali broj azilanata s Balkana pravi velike probleme njemačkoj policiji.

"Kradem stalno kako bih sebi mogla da priuštim više", kaže jedna mlada Bosanka bez uvijanja u jednom policijskom izvještaju sačinjenom krajem novembra 2015. na glavnoj željezničkoj stanici u Esenu. Ona je zajedno sa još jednim saučesnikom uhvaćena na djelu prilikom džeparenja. Nacionalnost se do sada u Njemačkoj nije povezivala sa podacima o useljavanju i broju izbjeglica. No, sada je to učinila policija u Kelnu: ona je vodila statistiku o nacionalnosti useljenika, koji su kasnije postali kriminalci. Ovaj izvještaj objavljen je u internom policijskom časopisu 'Forum', a obuhvata period od oktobra 2014. do novembra 2015.

Bez šanse i bez perspektive

Rezultat ovog izvještaja pokazuje da nisu u pravu oni koji paušalno osuđuju izbjeglice. Najveći dio registrovanih izbjeglica nije kažnjavan. Važno je pomenuti da u statistikama nema skoro nijednog slučaja u kojem su bili Sirijci, Iračani ili Avganistanci. Od više od 1.100 Sirijaca u Kelnu samo pet njih je poznato policiji. To nije ni 0,5 odsto.

No, kada se radi o osobama iz Maroka, Alžira i Tunisa situacija je potpuno drugačija. Kvote krivičnih djela kada su u pitanju useljenici sa sjevera Afrike nije manja od 40 odsto. Isto je tako i kada se radi o građanima Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Za ovu grupu se najčešće vezuju krađe iz automobila i prodavnica ili pljačke.

Počinioci su u najvećem broju slučajeva mladi muškarci, upozorava Martin Lilsdorf (Luelsdorf) iz sindikata kelnske policije. "Oni nemaju šansu da dobiju azil, nemaju pravo da rade, nemaju perspektivu ni u Njemačkoj ni u domovini, tako da svoj boravak finansiraju kriminalom." Policija u Kelnu posebno naglašava činjenicu, da ova statistika nema nikakve veze sa seksualnim napadima koji su se u tom gradu dogodili za Novu godinu.

Provale u stanove u Šlezvig-Holštajnu

Drugačiju vrstu statistike vodila je policija u Šlezvig-Holštajnu. U ovoj saveznoj njemačkoj pokrajini se tokom 2015. povećao broj provala u stanove. Registrovano je skoro 8.600 slučajeva, 1.100 više nego lani.

"Podaci pokazuju da bi pojedini useljenici s Balkana mogli da budu odgovorni za porast broja provalnih krađa", kazao je ministar unutrašnjih poslova Šlezvig-Holštajna, Štefan Študt (Stefan Studt). Policija govori o "nizu pljački u gradovima i opštinama". Takođe kažu kako su bande dobro organizovane i da se teško otkrivaju. Malo je razjašnjenih slučajeva, samo oko devet procenata.

Bande s Balkana

Do kraja novembra 2015. istražni organi su identifikovali 221 osobu, odgovornu za provale u stanove. 80 njih su azilanti ili izbjeglice. Od onih koji ne posjeduju njemačko državljanstvo, 135 ih je s Balkana, 27 iz istočnoevropskih država. Policija posebno na oku drži počinioce albanskog porijekla.

"Članovi svih jedanaest bandi protiv kojih se trenutno vode procesi u Šlezvig-Holštajnu su potražioci azila s Balkana", kazao je službenik Pokrajinske službe za kriminal.

Nema stigmatizacije izbjeglica

Štefan Študt želi da uprkos tome spriječi da se na sve izbjeglice isto gleda. "Kod nas u Šlezvig-Holštajnu trenutno boravi 50.000 izbjeglica i nema porasta stope kriminala."

On istovremeno upozorava kako svi oni koji zlouptrijebe gostoprimstvo koje im daje ova savezna pokrajina "nisu dobrodošli". Študt je najavio da će se u policiji posebno pojačati ljudstvo kod istraga "organizovanih provalnih krađa". S druge strane on priželjkuje podršku i Savezne službe za migracije i izbjeglice (BAMF). "Mi treba da u saradnji sa BAMF-om ubrzamo obradu procesa za dobijanje azila. Ubrzanjem obrade, i ukoliko se ispostavi da osoba mora da napusti zemlju, dobijamo mogućnost bržeg povratka tih lica iz Njemačke."

Schleswig-Holsteins Innenminister Stefan Studt (SPD)

Štefan Študt

Zašto bi to moglo da pomogne pokazuje slučaj jednog mladog Albanca koji od kraja 2014. boravi na sjeveru Njemačke, ali je tek u novembru prošle godine podnio zahtjev za azil. U međuvremenu je zaključeno da je policija zabilježila 25 krivičnih djela koje je počinio, mahom su to bile provalne krađe.

Štefan Študt odbacuje ograničenje vizne liberalizacije za zemlje Zapadnog Balkana, ali od službi u tim zemljama očekuje određenu pomoć. "Ako se dogodi da je neko iz zemalja Zapadnog Balkana obavezan da napusti zemlju i uništi dokumenta, onda nam je hitno potrebna zamjena pasoša. Ja ne želim da ljudi generalno zbog toga trpe već da živimo u slobodnoj Evropi u kojoj se slobodno možemo kretati."

Za sada imamo malo pouzdanih statistika o odnosu između broja izbjeglica i stope kriminala. Studija Savezne službe za kriminal iz novembra 2015. je pokazala da su "izbjeglice u prosjeku jednako rijetko ili često krivično gonjene kao i lokalno stanovništvo". No, prve pouzdane podatke o tome moguće je dobiti tek nakon šest mjeseci, tvrdi portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije. "Prilikom krivične prijave policajcima širom zemlje je do 1.1.2016. dozvoljeno da stave naznaku 'izbjeglica'".