Balkanu treba više borbe protiv korupcije

Deutsche Welle: U Frankfurtu je održana četvrta po redu inicijativa za pronalaženje dobavljača sa područja Zapadnog Balkana. S kojim očekivanjima ste Vi, gospodine Seeliger, kao predsjednik  Njemačko-srpske privredne komore došli u Frankfurt?

Roland Seeliger: Imamo dobru zajedničku prošlost za koju smo se pobrinuli u posljednje tri godine konferencijama u Minhenu, Dortmundu i Beogradu i ove godine sada u Frankfurtu. Njemačke firme obavile su ovdje u prosjeku svaka po 20 razgovora sa dobavljačima sa Zapadnog Balkana, a svaki dobavljač je razgovorao sa po tri do pet njemačkih firmi. Obrt dogovoren na ovim konferencijama svake godine se udvostruči u odnosnu na prethodnu. Mislim da je ovo što se ovdje dešava jako važno. Imamo konkretne rezultate, dakle ugovore koji osiguravaju poslovne naloge u budućnosti. Približavanje, razumijevanje i zajednička kooperacija firmi sa Zapadnog Balkana i iz Njemačke rezultira osjećajem za kvalitet ali i dobrom reputacijom  naših partnera – firmi iz Srbije i sa Zapadnog Balkana. To doprinosi daljem sklapanju poslova.

Šta njemačke firme privlači u Srbiji ili zemljama Zapadnog Balkana?

Da budem iskren, ništa ih ne privlači. Ali pronašli su tu regiju kao područje sa kvalifikovanim, disciplinovanim i zaista pouzdanim partnerima. Njemačke firme kao i druga evropska preduzeća stalno su u potrazi sa kvalitetnim dobavljačima. Prednost Zapadnog Balkana i Srbije je u blizini, koja je evidentna, u dobrom mentalitetu i dobrim mogućnostima za rad. To se proširilo među njemačkim poduzetnicima. Interes je veliki i to će se i dalje biti tako.

Znači li to da se dio njemačkih firmi povlači iz Kine ili Rusije zbog sankcija a i Turske zbog političkih razmirica?

U konačnici poduzetnici samo gledaju na cijenu proizvoda po komadu.Shvatili su da Kina nije tako povoljna kao što je ranije bila. Ciklusi porudžbe proizvoda su sve kraći. Logistika je tu veoma važna. I naravno da je razlika kada robu transportujete sa 10.000 ili 1.000 kilometara udaljenosti. Zapadni Balkan ide u korak sa Srbijom u pogledu atraktivnih troškova proizvodnje. Naravno mogu govoriti samo iz svoje perspektive. Mi smo u Srbiji jako prisutni i troškovi proizvodnje su nešto što nas čini sretnim.

Kakva je, neovisno od troškova  proizvodnje, poslovna klima u Srbiji? Srbija se i u pogledu obrazovanja ugledala na Njemačku i uvodi polako dualni sistem.

Njemačko-srpska privredna komora se skupa sa drugim partnerima zalagala za uvođenje dualnog sistema. To je početak ali puno je pozitivnih primjera uspjeha. Poslovna klima u Srbiji je generalno jako dobra. Politika upravo u Srbiji je prijateljski nastrojena prema stranim poduzetnicima. Još uvijek imamo problema, koje moramo riješiti, to su isti problemi koji se vide u procesu političkog približavanja regiona Evropskoj uniji ali strane firme u pravilu imaju osobu kojoj se mogu obratiti i većinu problema mogu dobro riješiti.

Gdje vidite najveće probleme? Gdje (cipela) još uvijek žulja?

U velikim političkim temama, kao što je vladavina zakona, cijelo zakonodavstvo i pravni sistem. Postoji još uvijek kompleksna birokratija i sigurno je borba protiv korupcije nešto u šta bi te zemlje mogle više investirati. To bi bilo dobro za firme. Preduzeća vole niske cijene  ali mrze maksimalni rizik. To je nešto na čemu bi sve zemlje Zapadnog Balkana morale da porade ali to mora biti pokrenuto sa političke razine.

Šta se po Vašem mišljenju može realno uraditi da dođe do poboljšanja u tom pravcu?

Čuda su u malim koracima. Ne mora se puno toga promijeniti. Problemima se mora baviti suksesivno. Ruke evropskih partnera su ispružene u pravcu Srbije. Podrška je tu. Korak po korak moralo bi doći do jednog procesa sa jasnim ciljem  da se ti problemi rješavaju. Spremnost i volja na iskazanim riječima su tu.  Ali ne dešava se ništa više od toga.

Šta mislite o ideji carinske unije?

Smatram tu ideju jako zanimljivom. Za nas preduzetnike su carinske prepreke veliki nedostatak za saradnju između zemalja. Carinska unija nije zamišljena kao zamjena za EU. U osnovi ona samo olakšava poslovanje u okviru zemalja jugoistočne Evrope i manifestirala bi u osnovi dobru saradnju tih zemalja. To je nešto što bi onda tako u cjelini moglo preći u EU.  Stoga sam ja prema ideji carinske unije otvoren i podržavam je.

Koje bi konkretno sve prednosti donijela takva carinska unija?

Razgradnju (ukidanje) birokratskih prepreka, poreskih i carinskih formalnosti koje opterećuju razmjenu roba.