Balkansko-njemački master studij
4. oktobar 2014Rektor Tehničkog univerziteta „Georg Agricola“ prof. dr. Jürgen Kretschmann kaže da visokoškolska ustanova u Bochumu, na čijem je čelu, nije univerzitet koji se prilagođava samo jednoj regiji. „Balkanske zemlje su sastavni dio Evrope. Osim toga, Balkan nam je blizu, a ima i iste probleme kao i mi, posebno kada su u pitanju mjerenja. Osim toga, na Balkanu imamo i dobre preduslove za zajedničke projekte“, kaže profesor Kretschmann.
„Naš cilj je, pored ostalog, da preko fakulteta u Njemačkoj, konkretno u Bochumu, spojimo fakultete sa Balkana, kako bi se studenti družili. A tim druženjem i zajedničkim radom se stiče dobra osnova za bolji suživot“, kaže dipl. ing. Edina Ušanović, docentica na TFH u Bochumu koja je zajedno sa prof. dr. Wilhelmom Stellingom idejni tvorac projekta.
Razmjena studenata i profesora
U projekat mogu biti uključeni svi studenti sa geodetskih fakulteta sa Balkana. „U projekat su još uključene i kolege iz Skopja, Podgorice i Zagreba“, kaže prof. dr. Toša Ninkov, profesor na Univerzitetu u Novom Sadu. Planirao je da u projektu sa svakog univerziteta godišnje budu angažovona po tri studenta koji će imati pravo da master studij pohađaju godinu dana u Bochumu ili na nekom od univerziteta koji su uključeni u proces izvođenja nastave: Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, Beograd, Novi Sad i Podgorica.
„Broj studenata i nastavnika zavisi od obezbjeđenih sredstava koja izdvajaju univerziteti i podržava Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD)“, kaže prof. dr. Stelling.
Univerziteti iz Beograda, Novog Sada, Sarajeva, Tuzle i Banje Luke su ispunili određene uslove za akreditaciju studijskih programa koje će se izvoditi sa TFH iz Bochuma. „Na osnovu ove saradnje postoji mogućost izdavanja duplih diploma: diploma master studija našeg studenta iz Novog Sada će biti ekvivalent diplome master studija u Bochumu“, kaže profesor Ninkov.
Za odlazak na master studij u okviru ovog projekta studenti moraju ispunjavati određene kriterije. Pored ostalog, da imaju dobre ocjene i odlično znanje engleskog i njemačkog jezika.
Široko polje djelovanja
„Kada je riječ o BiH ovo je čisto akademsko pitanje koje se rješava na nivou univerziteta. Kako će dalje reagovati zaduženo ministarstvo, to ćemo vidjeti u toku realizacije projekta. Univerziteti su u sklopu ministarstava koja inače podržavaju ovakve projekte“, kaže prof. dr. Mirza Ponjavić, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta Tuzla, čija je uža naučna oblast geo-prostorno uređenje.
Prostor koji se otvara ovim studijskim programom je interesantan privredi. Od ovog programa mogu profitirati geodetske uprave koje su zainteresovane za kadrove koji idu ukorak sa novim tehnologijama i sistemima, kaže profesor Ponjavić.
„Geoinformatika se može primijeniti u mnogim oblastima“, kaže prof. dr. Ninkov i navodi nekoliko primjera: „Bankarstvu, na primjer, u procjeni vrijednosti objekata. Može se koristiti u komunalnim informacionim sistemima, npr. u podzemnim instalacijama. Sve su to polja rada u kojima diplomirani inžinjeri iz savremene geodezije mogu učestvovati.“
Za ulazak u EU, čemu teže kako Srbija, tako i BiH, također treba srediti katastarsku evidenciju. Koliko je to važno, najbolje zna prof. dr. Ivan Aleksić, jedan od onih koji su također dali veliki doprinos tome da zaživi projekat „Geodezija i upravljanje zemljišnim informacijama“. Profesor Aleksić, inače redovni profesor na Univerzitetu u Beogradu, bio je direktor Republičkog geodetskog zavoda u Srbiji i učestvovao je u realizaciji projekta „Modernizacija i izrada katastra nepokretnosti i upisa prava“. Aleksić je više puta naglasio da će "Srbija izradom katastra nepokretnosti i stvaranjem moderne katastarske evidencije, ostvariti dobit i za državu i za privatnike, ali će biti spremna i za ulazak u sisteme evidencije Evropske unije".
Ukorak s vremenom
Da balkanski univerziteti idu ukorak s tehničkim dostignućima potvrđuje Edina Ušanović koja inače radi i za firmu Trimble, izrađivača geodetskih sistema koja je vodeći svjetski proizvođač GPS navigacijskih sistema . „Nedavno je bio susret studenata geodezije iz cijele Evrope, sa 24 univerziteta. Studenti sa našeg univerziteta su osvojili dva prva mjesta u dvije oblasti: najbolja usmena prezentacija istraživačkog projekta i najbolja poster prezentacija primjene novih tehnologija u geodeziji“, kaže profesor Ninkov i napominje da to znači da tehnologije, koje se izučavaju na balkanskim univerzitetima, nisu zanemarive.
Prof. dr. Almir Karabegović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu, odsjek za računare i informatiku, na Univerzitetu u Sarajevu, kaže da BiH, kada je riječ o savremenoj tehnologiji i geodeziji, ne zaostaje mnogo u odnosu na evropske zemlje. Karabegović, kao dobar poznavalac geoinformatike i predstavnik kompanije Gauss iz Tuzle, koja ima višegodišnje iskustvo u primjeni geoinformacionih tehnologija, kaže da te tehnologije danas, pored ostalog, olakšavaju stranim investitorima ulaganja u nekoj zemlji. „Jedan od primjera je internetska stranica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) ili kartografska osnova za popis stanovništva 2013. godine“, kaže prof. dr. Karabegović.