1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

“Balkanski muslimani nisu fundamentalisti”

Javne debate o integraciji muslimana u njemačko društvo negativno utiču i na balkanske muslimane koji u Njemačkoj imaju tradiciju dužu od 30. godina, ocjenjuju analitičari. Posljedice debata osjećaju na vlastitoj koži.

Bošnjačka džamija u Kelnu

"Bosanski islam" kao uzor za doškolovavanje imama na njemačkim univerzitetima

Nisu svi stranci u Njemačkoj stavljeni u isti koš. Državljani Bosne i Hercegovine, na primjer, nemaju isti tretman kao Poljaci ili Italijani, svjedoči Enisa Gazibara iz sopstvenog iskustva. U Sarajevu je nekada bila nastavnica matematike, a početkom rata 1992. godine je sa porodicom izbjegla u Berlin. Do danas se u Njemačkoj ne osjeća priznatom.

Mersiha Hadžiabdić

Mersiha Hadžiabdić

“Mnogo nas je obrazovanih koje oni nisu priznali. Ja od njih ništa novo nisam naučila, sve sam ponijela od svoje kuće. Sretna sam što sam djecu dobro odgojila, kao što je mene moja majka odgojila. I oni bi mogli od nas nešto da nauče. Našu toleranciju! Često nas pitaju: kakva je vaša kultura? A to me pitaju od kako sam došla, samo zato što kažem da sam muslimanka iz Bosne.”

Muslimane iritiraju javne debate

21-godišnja Mersiha Hadžiabdić iz Tukova kod Prijedora je prije dvije godine upisala Fakultet islamskih nauka u Berlinu i odlučila da nosi maramu. Iako u Berlinu živi već 18 godina, Nijemci se iznenade kada čuju da dobro govori njemački jezik, a često ih šokira i osmijeh na licu zavijene žene, kaže Mersiha. “Kada kažem da idem na plivanje, na vašar, izlazim u kafić sa prijateljima u miješanom društvu koje nije striktno podijeljeno, oni se iznenade. Čude se, jer imam jako bogat društveni život”.

Mr. Esnaf Begić

Mr. Esnaf Begić

“Tokom javnih debata o integraciji muslimana koje se u Njemačkoj vode posljednjih dana, pojavljuju se političari koji svojim radikalnim i paušalnim izjavama o islamu na populistički način zadovoljavaju stereotipe i klišee, a pri tome kupe i političke poene”, kaže magistar Esnaf Begić sa katedre za islamsku religijsku pedagogiju Univerziteta u Osnabriku.

Debate utiču generalno na muslimane u Njemačkoj, pa time naravno i na one koji dolaze sa Balkana. Mislim da direktne ugroženosti nema, ali među muslimanima, pa i onim iz Bosne i Hercegovine, postoji određena vrsta nesigurnosti, iritacije, pa i nesnalaženja.

“Balkanski muslimani nisu fundamentalisti”

“Kada jedan njemački političar u javnosti generalno govori o islamu, onda se ne pravi razlika između muslimana iz Palestine, Saudijske Arabije, Turske i Avganistana. To je opšta slika koja uključuje i muslimane iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Kosova i Albanije, bez obzira na njihovu vjersku umjerenost”, komentariše balkanolog i berlinski novinar Rudiger Rosig. On ima recept za borbu protiv ovakve generalizacije. “Vjernici muslimani trebaju biti glasni i njemačkoj javnosti dati do znanja da oni nisu fundamentalisti, nego da islam na Balkanu funkcioniše kao protestantizam u Danskoj ili na sjeveru ili istoku Njemačke. Idite demonstrirati i kažite: Kod nas se ne nosi ni burka, ni feredža, ni nikab, niti išta slično!”

“Argumenti su najjače oružje”

Dr. Armina Omerika

Dr. Armina Omerika

“Bez obzira na lična i duhovna uvjerenja određene osobe, njegova pripadnost, porijeko, a nekada i samo muslimansko ime je dovoljno da mu se zalijepe određene etikete”, ocjenjuje Armina Omerika islamolog i docent na Univerzitetu u Bohumu. Omerika smatra da se muslimani iz jugoistočne Evrope ne bi trebali izdvajati kao nešto specifično.

“Mislim da je opasno isticati taj neki svoj navodni napredak u odnosu na muslimane afroazijskog porijekla, jer takve reakcije bi ustvari značile prihvatanje tog rasističkog diskursa i ostajanje u njegovim okvirima. Ukoliko želite nešto promijeniti, morate istupiti u javni prostor i to učiniti debatom i argumentima, a ne nekim ljutitim i emocionalnim reakcijama. Ako to ne učinite, uvijek drugim prepuštate da govore za vas”, kaže Omerika.

Autor: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije