1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

„Balkanski most“ između Turske i EU

Uz nikada javno izrečeni osjećaj kompeticije, aktivnosti EU i Turske u cilju stabilizacije i razvoja Zapadnog Balkana nisu u kontradikciji. Približavanje zemalja regiona EU, Istambul vidi i kao svoj most ka Briselu.

Velike ambicije koje Turska neosporno ima na Zapadnom Balkanu mogu se tumačiti i kroz istorijske, ekonomske, kulturološke, ali na prvom mjestu političke interese. Sa jedne strane Turska potencira istorijsku povezanost sa regionom. Dodaje se da i u samoj Turskoj živi veliki broj ljudi sa Zapadnog Balkana, od kojih su mnogi emigrirali još prije 150 godina, ali koji i dalje imaju jak osjećaj pripadnosti Balkanu.

Sabine Frejzer (Freizer) iz istambulskog ureda Međunarodne krizne grupe

Sabine Frejzer (Freizer) iz istambulskog ureda Međunarodne krizne grupe

„Turska i generalno pokušava da demonstrira svoj uticaj i moć u regionu. To nije slučaj samo sa Zapadnim Balkanom, već i sa Bliskim istokom i Kavkazom. Tu je i ekonomski interes, koji se još ne osjeća tako jako na Zapadnom Balkanu, ali traže se oblasti za značajne investicije ne samo u BiH, već i u Srbiji, Makedoniji i čak i Albaniji“, objašnjava Sabina Frejzer, direktorka za Evropu u istambulskom centru Međunarodne krizne grupe. Procjenjuje se da bi trgovinska razmjena, na primjer Turske i Srbije mogla da dostigne tri milijarde dolara, dok bi se istovremeno ogromno tursko tržište, ali i dalja tržišta Bliskog istoka i srednje Azije, mogla otvoriti za robu sa Balkana.

Neutralan etnički pristup Turske u BiH

Povodom posjete turskog ministra spoljnih poslova Sarajevu, naglašava se lična posvećenost Davutoglua Zapadnom Balkanu, pogotovo BiH, kao i želja za jakom političkom inicijativom u regionu. Turska se tako angažovala u mnogim korisnim inicijativama na „probijanju leda“ kako među državama regiona, tako i u pravcu približavanja EU.

Ahmet Davutoglu

Ahmet Davutoglu

„Ono što jeste važno je to da Turska održava neutralan pristup i nije viđeno da podržava bilo koju stranu. Istorijski gledano, Turska ima bliske veze sa bošnjačkom populacijom, ali ni tu nije primijećeno da podržava samo njih, već sve građane u BiH. To je primjetno i u ekonomskom smislu kroz investicije koje Turska može da ponudi cijeloj BiH, a ne samo Federaciji ili mjestima pretežno naseljenim Bošnjacima“, kaže Frejzer i dodaje:

„Turska pokušava da podrži BiH i na međunarodnom planu, kroz podršku ulasku u NATO i dobijanje MAP-a. Ne znam da li će u tome uspjeti na sljedećem samitu NATO u Čikagu, ali svakako je Turska od velike pomoći svom manjem partneru u dobijanju međunarodne podrške.“

EU – Turska: takmičenje u istom pravcu?

Iako to nikada nije zvanično rečeno, postoji mišljenje u Briselu i nekim zemljama članicama da se Turska razvojem svoje inicijative na Zapadnom Balkanu takmiči

sa EU u nametanju svoje vizije budućnosti u regionu. Ono što se ipak stavlja u prvi plan jeste obostrano insistiranje na stabilnosti i razvoju regiona.

Symbolbild Europa Westbalkan EU-Erweiterung

„Ako pogledamo fundamentalne vrijednosti i ideje, one nisu u kontradikciji. I Turska i EU žele da vide efikasniju demokratsku vlast na Zapadnom Balkanu. Javno, Turska se zalaže i podržava evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, kojeg vide kao most između Turske i EU. Važno je da taj most bude jak i da se nastavi put regiona ka EU kako bi se nastavilo i pristupanje Turske“, zaključuje Sabina Frejzer u razgovoru za DW.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović