1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Balkanski medijski komšiluk

Sloboda medija i kvalitet demokratije međusobno su povezani – baš kao što je povezan komšiluk na Balkanu. Ali sloboda medija tamo nazaduje, a ni evropski medijski prostor nije imun na komercijalizaciju i politizaciju.

Ne događa se tako često da se direktori i urednici javnih medijskih servisa država sa prostora nekadašnje Jugoslavije nađu na istom mjestu. „Iz raznih razloga posljednjih 15-20 godina nismo se sretali da bi smo razvijali zajedničke projekte“, kaže Olivera Dodig, vršilac dužnosti direktora Televizije Bosne i Hercegovine (BHT1) koja je, sa šestoro svojih kolega iz televizijskih centara Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Republike Srpske i sa Kosova, u Evropskom parlamentu učestovala u debati o medijskoj slici i saradnji na zapadnom Balkanu.

Olivera Dodig: Pozitivna je znatiželja da provirite preko tuđe ograde i da vidite, pogotovo nešto dobro

Olivera Dodig: "Pozitivna je znatiželja da provirite preko tuđe ograde i da vidite, pogotovo nešto dobro"

Povod okupljanja evropskih parlamentaraca, balkanskih medija i nevladinog sektora u Briselu, bilo je predstavljanje projekta Centra za demokratiju i pomirenje jugoistočne Evrope „Okruženje“, ili kako bi autori preveli naziv na lokalni jezik-komšiluk. U pitanju je jedna od rijetkih emisija u kojoj se regionalni eksperti bave regionalnim temama i koja se može gledati na području cijele nekadašnje Jugoslavije.

Dok su se u Evropskom parlamentu političari bavili ocjenom stanja medija na Balkanu ali i u EU, urednici su razmišljali o saradnji: „Javni servis BHRT je jako zainteresovan za sve što se dešava ne samo, kako to u Bosni kažu „u našoj avliji“, kaže za DW, Olivera Dodig sa BHT1 i dodaje „Pozitivna je znatiželja da provirite preko tuđe ograde i da vidite pogotovo nešto dobro. Živimo slične ili gotovo iste uvjete u regiji i zašto onda ne prepisati neki dobar recept? Dobro se razumijemo i ko će vam bolje pomoći nego onaj ko živi u istim uvjetima?“

Simptomi, dijagnoza i liječenje medijskog sektora

U Briselu se često može čuti ocjena da zemlje zapadnog Balkana imaju istu „boljku“ kada su u pitanju mediji. Evropska komisija godinama unazad u svojim preporukama posebno insistira na slobodi izražavanja i refomi medijskog sektora u zemljama u procesu proširenja. U Evropskom parlamentu, mogle su se čuti kritike da je sloboda medija na Balkanu u nazadovanju, odnosno da se nalazi „tamo gdje je bila prije 10 godina“, ali i ocjena da i zemlje EU nisu imune na komercijalizaciju i politizaciju medijskog sektora. Da novinarstvo jugoistočne Evrope ima i dodatni razlog da „bude bolesno“ konstatovao je beogradski novinar i satiričar Vojislav Žanetić. On je kao uzroke naveo godine državne i partijske propagande, zatim 10 godina ratne i posljednje dvije decenije tranzicione propagande. Kao lijek protiv „selebritizma, političke i društvene „žute groznice“ i sindroma realitija“, Žanetić, medijskom sektoru Balkana prepisuje istinu, vrijeme i povjerenje.

„Zbog krize ljudi su ophrvani razni životnim problemima, ali mislim da nepretencioznost, lakoća i dobrota imaju perspektivu“, kaže za DW vršilac dužnosti generalnog direktora RadioTelevizje Srbije, Nikola Mirkov i dodaje: “Malo vraćanja malim-velikim stvarima, vozdizanje smisla i prevazilaženje onoga što na sa svih strana gazi.“

Bio jednom stari balkanski kod

Standardi i vrijednosti, ali i saradnja i raznolikost načini su da do građana dođu kvalitetne informacije i da medijski sektor pozitivno doprinese razvoju društva u Evropi. Sloboda medija i kvalitet demokratije međusobno su zavisni i povezani, baš kao i komšiluk.

Specijalni izvjestilac Evropskog parlamanta za Srbiju Jelko Kacin i VD generalnog direktora RTS-a Nikola Mirkov

Specijalni izvjestilac Evropskog parlamanta za Srbiju Jelko Kacin i VD generalnog direktora RTS-a Nikola Mirkov

„Svi smo mi podložni promjenama u društvu bez obzira ušli u EU ili ne“, kaže za DW Vlasta Bartolec, urednica programa Hrvatske Radiotelevizije. „Fondovi su nam sada malo otvoreniji i samim tim će novinarstvo imati tehničku potporu. Ali to neće ništa promijeniti u našim glavama i našem novinarstvu. Mi smo ti koji moramo biti odgovorni i dalje. Svako od nas je u nekakvoj svojoj tranzicionoj priči i to nas koči“. I dok Bartolec kaže da gledaoce HRT-a veseli kada preko i Deutsche Welle emisija mogu steći uvid u različita dešavanja, Olivera Dodig sa BHT1 smatra da i Evropa ima šta da nauči od balkanskih medija: „Nama samo još malo fali da se vratimo na onaj stari kod koji smo imali nekada, koji nije zaboravljn već samo zagušen negdje. Puno je disonantnih tonova koji nas sprečavaju možda da i krik neki ispustimo“.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić