1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkanske države u vrtlogu krize u Grčkoj

Teritorijalni sporovi, međunacionalni sukobi, parlamenti koji ne funkcionišu i siromaštvo - države Balkana imaju ionako mnoštvo problema. Sada sve sa zabrinutošću gledaju i na mogući bankrot Grčke, pišu njemački mediji.

Grčke banke igraju značajnu ulogu u regionu. U Srbiji one čine 15 odsto bankarskog sektora, u Rumuniji 18, u Makedoniji 20, u Bugarskoj 30, a u Albaniji čak 32 odsto. List Wirtschatswoche prenosi da zbog toga postoji zabrinutost čak i u Berlinu:

"U Berlinu postoji sve veća zabrinutost da bi cijeli region Balkana zbog Grčke mogao da postane još nestabilniji. Još uvijek postoji tinjajući spor Atine i Skoplja zbog imena Makedonije oko čega u obje države traje i žestoka unutrašnjopolitička rasprava. Obvještajne službe istovremeno upozoravaju da radikalna milicija Islamske države tokom proteklih mjeseci masivno pokušava da se etablira u državama s muslimanskim stanovništvom, poput Bosne i Hercegovine, Makedonije ili Albanije. Kolaps u susjednoj Grčkoj će samo podstaknuti nestabilnost u cijelom regionu", piše Wirtschaftswoche.

Brojne grčke banke i firme su aktivne na tržištu balkanskih zemalja

Brojne grčke banke i firme su aktivne na tržištu balkanskih zemalja

Portal web.de donosi opširan članak o uticaju krize u Grčkoj na države Balkana. "Bez panike, sve je pod kontrolom", tvrde političari u regionu. Ipak, razloga za zabrinutost ima, prenosi ovaj portal:

"Centralne banke u ovim državama su poduzele posebne mjere nadzora nad filijalama grčkih banaka. U Srbiji one smiju da prebace samo male iznose kapitala svojim krovnim koncernima, prenose srpski mediji. Regionalne banke bi se, međutim, lako mogle da nađu u problemima. "Problem bi mogao da nastane ako ljudi počnu da podižu svoje štedne uloge", upozorava premijer Bugarske Boiko Borisov. Da bi se to spriječilo, direktor Piraeus banke u Srbiji, Neoklis Neokleus navodi da ona u Srbiji funkcioniše kao nezavistan pravni subjekt i da je registrovana kao domaća banka sa stranim kapitalom. Grčke investicije u Srbiji iznose oko dvije milijarde eura. Grčke firme zapošljavaju oko 25.000 radnika. U Makedoniji je cijela rafinerija nadomak Skoplja u rukama grčkih vlasnika. U Albaniji su grčke firme najvažniji investitori.

Stoga mnoštvo građana, političara i medija na Balkanu s pažnjom posmatra pregovore Grčke sa kreditorima. Pri tome su simpatije jasno na strani vlade u Atini. S puno divljenja se registruje kako se David uhvatio u koštac sa Golijatom. Političari i mediji na Balkanu otvoreno izražavaju isfrustriranost "stalnim postavljanjem novih uslova i ucjena" od strane zvaničnog Brisela. Pri tome se mnogo govori o časti, patriotizmu i istoriji", prenosi web.de.

Evropa na yugo-roštilju

Zar ujedinjena Evropa nije nešto više od zone zajedničke valute i Šengenske zone? Ovo pitanje postavlja list Die Welt, osvrćući se na esej Yuropa iz pera Tanje Petrović.

"Upravo na prostorima bivše Jugoslavije može mnogo toga da se nauči o Evropi, ali na drugačiji način nego što je to uobičajeno u Briselu. Jedan mali esej stavio je tako Evropu na balkanski roštilj. Tanja Petrović je rođena 1984. u Jagodini, a danas živi u Ljubljani i bavi se istraživanjem kultura. Ona pokazuje da ima smisla da se o Evropi razmišlja na osnovu jugoslovenskog iskustva, dakle očima Yurope. Države nastale na području bivše Jugoslavije više nego išta drugo pokazuju šta prijeti EU ako se formira samo na osnovu čisto ekonomskih razloga, jer tada vladaju "kvazi-kolonijalni" odnosi: u tom slučaju nestaje solidarnosti, javljaju se mračne želje za odvajanjem s jedne i za "soft-socijalizmom" s druge strane. Javlja se konflikt kao ovaj između Brisela i Atine.

Prijeti li EU ista sudbina kao i Jugoslaviji?

Prijeti li EU ista sudbina kao i Jugoslaviji?

Jugoslavija je i sama imala razlike s kojima nije znala da izađe na kraj, baš kao i eurozona danas. Slovenija je bila cilj migracije radnika s juga, a na jugu Jugoslavije se tvrdilo da Slovenija samo iskorištava sirovine i radnu snagu kako bi "nama na jugu" prodavala svoje skupe proizvode.

Petrović pokazuje kako je prazna retorika EU kada govori o "evropskoj perspektivi" za Balkan. Fraze o "evropskoj porodici" degradiraju se izjavama o "problematičnim đacima koji nisu odradili svoju zadaću" i koji moraju da se "stave pod kontrolu, vaspitaju i obrazuju". Za Tanju Petrović to nije samo "kvazi-kolonijalni" pristup. EU stalno govori o "brizi za region", ali se u stvarnosti ponaša hegemonijalno. "Normiranje diskursa i praznina koja dijeli formu izjava od njihovog sadržaja bile su osnovne odlike javnih izjava u kasnom socijalizmu", piše ona. A pošto ona dobro poznaje Jugoslaviju, u kojoj je propao kako socijalizam, tako i ideja o multietičnoj državi, onda je sigurno alarmirajuće kada ona na ovaj način povlači paralele sa stanjem u EU", piše Die Welt.

Preporuka redakcije