1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkanska veza između vehabija i 'Islamske države'

Povodom incidenta sa zastavom IS-a u Gornjoj Maoči mediji na njemačkom jeziku se osvrću na "muškarce s bradama i kratkim hlačama" na Balkanu. Jedna od tema je i usporedba Putina s Miloševićem i bivšom Jugoslavijom.

Grafit sa simbolima IS-a u Gornjoj Maoči

Grafit sa simbolima IS-a u Gornjoj Maoči

Austrijski Der Standard u svome članku o vehabijama na Balkanu napominje kako je SIPA "opet provela raciju u onom mjestu koje već dosta godina važi kao centrala vehabija na Balkanu", osvrćući se pritom na zastave "Islamske države" koje su osvanule na jednoj kući u Gornjoj Maoči, a koje su zatim ponovno skinute.

Tiroler Tageszeitung s tim u svezi prenosi izjavu Edisa Bosnića, jednog od članova vehabijske zajednice u Maoči, da ta zajednica nema nikakve veze sa zastavama te da je to djelo dviju osoba koje su došle odnekuda drugdje. Ovaj list ujedno napominje da uskoro treba početi suđenje vehabijskom vođi Huseinu Bilalu Bosniću, kojemu se predbacuje da je "javno pozvao na terorističke aktivnosti i vrbovao dobrovoljce za terorističku skupinu IS u Siriji i Iraku."

Zastave IS-a na kući u Gornjoj Maoči

Kada su pripadnici policije i SIPA-e stigli u Gornju Maoču zastava IS-a više nije bilo

Nude im 5.000 eura da se bore za IS

Povodom tih vijesti i ponovnog fokusa na opasnost od radikaliziranja muslimana na Balkanu, Der Standard piše da pored brojnih trauma u postratnim zemljama Bosni i Hercegovini i na Kosovu, i siromaštvo ide u korist onima koji regrutiraju muslimane za takvo što. Tako ovaj austrijski list prenosi izjavu nastavnika Xhevata Suhogërlle iz kosovkog Skenderaja kako je u tom mjestu više od 80 posto ljudi bez posla, da se tu nalazi samo jedna ciglana i jedan mlin iz Titovih vremena, ali da inače nema nikakvih investicija. "Neki ljudi vide samo dvije mogućnosti: ili da odu u Mađarsku i potraže azil, ili da odu u Siriju", prenosi Der Standard riječi toga nastavnika koji dodaje kako je čuo da se ljudima nudi i do 5.000 eura da se bore za IS.

S dugom bradom lakše do posla?

"Svugdje na Balkanu se priča ista priča: strane (arapske) nevladine organizacije muškarcima plaćaju da puste bradu, a ženama da se pokriju. Ali konkretnih dokaza za to nema. Ono što je sigurno je da su arapske humanitarne organizacije 1990-ih dolazile ovamo u misiju. I neki muškarci u makedonskom selu Oktisi vjeruju 'da vehabije plaćaju iz inozemstva'. U Oktisiju žive Torbeši, muslimani koji govore makedonski i kao manjina između kršćansko-pravoslavnih makedonaca i muslimanskih Albanaca nemaju lak život. Nije siromaštvo to koje je u torbeškim selima prijemčivo za radikalizam, već su to pitanja identiteta. Jer, glavno obilježje identiteta ovdje je religija", piše Der Standard pojašnjavajući to na primjeru mjesta Labuništa, u kojemu ima "posebno puno muškaraca s dugim bradama i kratkim hlačama" i u kojemu se ne može kupiti ni kap alkohola: "'Problem leži u tome da ako kažeš da si Makedonac, onda svi vjeruju da si pravoslavac. Tako da mnogi sada kažu da su Albanci', pojašnjava jedan trgovac. A duge brade? 'Njih nose oni koji se nadaju da će od toga profitirati. Oni vjeruju da će tako prije pronaći posao', kaže taj 30-godišnjak i dodaje: 'Neki od njih su stvarno tako religiozni, a neki to samo žele iskoristiti'", prenosi Der Standard.

Muslimani muškarci tijekom molitve

Neki samo iskorištavaju religioznost, tvrde u Makedoniji

Europa dopušta da se u njezinom dvorištu događa druga BiH

Usporedba Vladimira Putina s djelovanjem Slobodana Miloševića u bivšoj Jugoslaviji je tema kojoj se posvetio njemački Die Welt. Taj list donosi gostujući komentar Timothyja Gartona Asha, profesora za europske studije na Sveučilištu Oxford i autora nekoliko knjiga o zemljama istočne Europe. Tako Ash u komentaru smjelo tvrdi: "Vladimir Putin je Slobodan Milošević nekadašnjeg Sovjetskog Saveza: isto tako loš, ali moćniji. Iza maglovitog zida od laži on kreće u novi pokušaj kako bi od istočne Ukrajine napravio marionetsku kvazi-državu."

Slobodan Milošević 1999. tijekom govora na televiziji

Ash Putina uspoređuje s Miloševićem koji je također koristio televiziju u svoje svrhe

Ash u svome komentaru u Weltu pojašnjava: "Oko 5.000 ljudi je dosad poginulo u tom konfliktu, više od milijun ljudi je izgubilo svoj dom. Europa, koju zaokupljaju Grčka i eurozona, dopušta da se u njezinom dvorištu događa druga Bosna i Hercegovina. Probudi se Europo! Ako smo nešto naučili iz naše povijesti onda je to da se Putin mora zaustaviti. Ali, kako? Jednom će morati doći do dogovornog rješenja. Trenutak diplomacije će ponovno doći - ali ne sada. Sada bismo trebali pojačati gospodarske sankcije protiv Putinovog režima."

Britanski profesor za Die Welt dalje uspoređuje aktualnu krizu u istočnoj Ukrajini, koja je prerasla u krizu između Zapada i Rusije, sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina: "Poput Miloševića je i Putin spreman da bez razmišljanja iskoristi svako sredstvo koje mu dođe pod ruke. No, na duge staze gledano će Putin izgubiti. Na koncu će Rusi na Krimu i u istočnoj Ukrajini biti ti koji će najviše patiti od posljedica. Međutim, vremenska crta te duge staze se za jednog lukavog, beskrupuloznog diktatora u jednoj visoko naoružanoj, resursima bogatoj i psihološki narušenoj zemlji može veoma dugo protezati. Prije nego odstupi će još dosta krvi i suza glasno proteći Donjeckom. Vremensku crtu skratiti i okončati kaos - tako sada glasi zadatak. Za to je Ukrajini potrebno moderno obrambeno oružje kako bi mogli kontrirati modernom ruskom oružju. A iz povijesti znamo da je oružje katkad nužno kako bi drugo oružje utihnulo. Milošević nije zaustavljen samo diplomacijom i sankcijama, a kamoli Hitler."

Pouzdanim informacijama odgovoriti na rusku propagandu

Ash s tim u svezi napominje da kod teme vojna pomoć Europska unija nikad neće biti jedinstvena te da zadatak vojne intervencije, odnosno pomoći, mogu najbolje preuzeti Sjedinjene Američke Države, jer imaju najbolju opremu, a i nisu tako ranjivi na polju opskrbe energijom. "Europske zemlje i Kanada se mogu na drugi način uključiti, na primjer oklopnim vozilima za promatrače i pomoći u obnovi za policiju (to je Europljanima u bivšoj Jugoslaviji veoma dobro pošlo za rukom)", pojašnjava dalje profesor Ash.

Timothy Garton Ash (2003.)

Timothy Garton Ash

Međutim, Europa može i na jednom drugom polju biti od velike pomoći, nastavlja Ash: "Mediji inače važe kao 'soft power' (blaga sila), ali za Putina su isto toliko važni kao i njegovi tenkovi T-80. On je ciljano u njih ulagao i koristi televiziju kako bi stanovništvu koje govori ruski sve do Baltika nametnuo svoju sliku jedne konzervativne, ponosne i na borbu spremne Rusije koju, kako se navodi, ugrožavaju kijevski fašisti, ekspanzivni NATO i dekadentna EU. Toj prepredenoj propagandi moramo odgovoriti ne vlastitim lažima, već pouzdanim informacijama i šarenim buketom različitih mišljenja. To ne bi mogao nitko drugi bolje nego BBC."

Sveučilišni profesor, Timothy Garton Ash, priznaje da ništa od navedenog Putina neće već sutra prisiliti da se povuče. "Ali sve te mjere u kombiniranom obliku će ispuniti svoju svrhu. Diktatori pobjeđuju na kratke staze. Ali na duge staze pobjeđuju demokracije", zaključuje profesor Ash u svome gostujućem komentaru u Die Weltu.