1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Balkanom dominira „amaterska kultura“

Na predavanju o kulturnoj budućnosti Balkana, u okviru 10. Međunarodnog festivala literature u Berlinu, pozvani književnici poručili su da za diskusiju o nekoj budućoj kulturi Balkana, treba proći još vremena.

Logo Međunarodni festival književnosti u Berlinu

Logo Međunarodni festival književnosti u Berlinu

“Kultura ruši granice, spaja ili razdvaja narode.” Bila je to prazna i manipulativna floskula komunističkog režima, koju, nažalost, danas nerijetko upotrebljava i Evropska zajednica, komentariše, hrvatska književnica Dubravka Ugrešić koja je prije nekoliko godina odlučila da napusti Zagreb te da svoj život nastavi u Amsterdamu. Dubravka Ugrešić smatra da evropsko ideološko tržište insistira na problemima identiteta, ističući da svako mora znati ko je i šta je, a da u tome ne vidi veliku opasnost. „Situacija je izuzetno komplikovana i ona proizvodi trajnu mentalnu štetu. Jedine autentične geste dolaze od individualaca koje su umjetničke, aktivističke geste i koji su totalni autsajderi“, navodi Ugrešićeva.

Dubravka Ugrešić

Dubravka Ugrešić

Ova hrvatska književnica je publici u Berlinu objasnila da su za ubistva i svađu bivšeg jugoslovenskog naroda optuženi pisci, kultura i kulturne različitosti, a da pri tome nikada niko u posljednjih 15 godina nije postavio pitanje da li su za rat krivi lopovi i ubice. „Kultura je žvakaća guma koja se može natezati ovako ili onako i jedan prazan prostor u koji se učitava sve i svašta. Kultura ima neke druge poslove, a ne diplomatske. Političari i lopovi žele prebaciti sve svoje poslove, pa tako i diplomatski posao, na kulturu, jer sami to ne znaju rješavati. Oni se bave nekim drugim poslovima, daleko profitabilnijim“, kaže ova književnica.

Nove elite ne znaju kako se upravlja državom

Problem zemalja Balkana, zbog čega se razlikuju od drugih istočnih država u tranziciji, su nove elite koje su stvorene ratom. Taj novi krug ljudi, bez obzira da li je riječ o jednom Srbinu, Hrvatu, Makedoncu, Bosancu ili Albancu, su ratom i novcima preuzeli vlast, prokomentarisala je srpska književnica i dramaturginja Borka Pavićević. Borka ocjenjuje da većina pripadnika te nove elite ne zna kako da izvuče stručne, mentalne, političke i državne kapacitete da bi vodili zemlju na neki kompetentan način:

„Sada svi u Beogradu govore 'benefit', govore jezikom 'implementacije, integracije, networkinga',... Vi imate jezik koji se kreće između crkvenog klanjanja i rječnika Savjeta Evrope. Vi živite jedan kič u tome. E sad te elite, koje su tako napravljene, one zapravo ne znaju šta da rade sa tim zemljama koje su dobili. Imate veliki broj direktora bolnica koji nemaju pojma šta je Hitna pomoć, imate veliki broj ljudi koji su predsjednici opština, ali ljudi ne znaju zašto zemlja plavi!“

„Danas biti čovjek kulture je nešto sasvim drugačije nego u Jugoslaviji“

Dubravka Ugrešić, Beqë Cufaj i Borka Pavićević za vrijeme diskusije u Berlinu

Dubravka Ugrešić, Beqë Cufaj i Borka Pavićević za vrijeme diskusije u Berlinu

Usred žustre diskusije o sadašnjoj slici kulture i svim prilikama ili neprilikama na Balkanu, nije bilo vremena, a ni prostora za daljnje rasprave o nekoj kulturnoj budućnosti balkanskih država. Beć Cufaj, kosovski književnik i novinar koji danas živi i radi u Štutgartu smatra da je nakon svih ratova rano pričati o budućnosti kulture. Mora proći još mnogo vremena da bi se govorilo o kulturi koja bi u budućnosti preuzela ulogu pri međusobnom spajanju i pomirenju, poručuje Cufaj. Na Balkanu trenutno vlada, kaže, “amaterska kultura”.

„Evo kada uzmemo ovaj pojam bivše Jugoslavije - kada smo mi imali neki film, osim recimo Grbavice, koji je pobijedio na Berlinalu?! Ali, sve su to kratki uzdasi! Nemamo mi nijednog Boru Ćosića među mladim autorima na Balkanu. Nema još te dubine! Danas biti čovjek kulture je sasvim drugačije nego u vrijeme Jugoslavije. Biti danas čovjek kulture znači moraš imati nevladinu organizaciju, i novine i posao kao profesor, pa da preživiš.“

Autorka: Selma Filipović

Odgovorna urednica: Marina Martinović