1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Od Balkana do Njemačke: Činjenice umjesto mitova

Balkanci u 99 posto slučajeva ne dobijaju azil

Zahtjevi za dobijanje azila imigranata iz zemalja Zapadnog Balkana u Njemačkoj se uglavnom odbijaju. Proces od momenta podnošenja zahtjeva do (najčešće) deportacije će ubuduće biti strožiji i kraći.

Više od 40 odsto svih zahtjeva za azil u Njemačkoj podnose ljudi sa Zapadnog Balkana, prije svega sa Kosova, iz Albanije i Srbije. Savezni zavod za migraciju i izbjeglice (BAMF) je jedini organ koji odlučuje o zahtjevima za azil. Pravila su određena Ženevskom konvencijom o izbjeglicama, Ustavom i važećim zakonima o proceduri za azil.

Procjena Zapadnog Balkana

Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, a u međuvremenu i Albanija, Kosovo i Crna Gora, klasifikovane su kao takozvane „sigurne zemlje porijekla“. Prema njemačkom viđenju, zakoni u zemljama na Zapadnom Balkanu sprečavaju bilo kakav politički progon ili nasilje. Istovremeno, situacija u tim zemljama je takva da ništa ne sprječava povratak ljudi na njihovu teritoriju. Zemlje Zapadnog Balkana žele saradnju sa EU i, prema riječina njemačkog ministra vanjskih poslova Franka-Valtera Štajnmajera, teško da mogu da se tretiraju kao države u kojima se sprovode progoni. Te zemlje su na konferenciji Zapadnog Balkana u avgustu 2015. godine i same zatražile od njemačke vlade da budu klasifikovane kao sigurne zemlje porijekla. Razlog za to jeste što su one u posljednje vrijeme izgubile mnogo mladih ljudi, koji nošeni izbjegličkim talasom napuštaju zemlju uglavnom iz ekonomskih razloga.

Razlozi za odbijanje azila

Međutim, po Ženevskoj konvenciji, siromaštvo ili političko nezadovoljstvo nisu razlog za azil. Migranti iz zemalja Zapadnog Balkana vrlo često nisu u stanju da dokažu postojanje nikakve dodatne druge osnove za azil i zbog toga se većina zahtjeva odbijaju kao "neosnovani" . Upravni sudovi, gdje može da se uruči žalba zbog odbijanja zahtjeva za azil – skoro da nemaju manevarskog prostora. Zbog toga je stopa priznavanja azila za migrante iz Zapadnog Balkana zanemariva u odnosu na izbjeglice iz drugih zemalja.

Procenat odobrenih zahtjeva za dobijanje azila kod stanovnika Balkana je vrlo mali

Procenat odobrenih zahtjeva za dobijanje azila kod stanovnika Balkana je vrlo mali

Malo razloga za nadu

Iako organizacije za ljudska prava i izbjeglice ukazuju na Rome koji su izloženi progonu u mnogim zemljama Balkana, broj odbačenih zahtjeva za azil, pokazuje da Njemačka tu grupu veoma rijetko smatra ugroženom.
Aleksander Tal iz bavarskog savjeta za izbjeglice smatra da je zbog ogromnog broja izbjeglica, politički pritisak postao veliki, pa se pojedinačni zahtjevi više i ne provjeravaju tako temeljno. O tome govori i naglo povećan broj deportacija. Po tom pitanju više ne treba očekivati veliki otpor političke opozicije u Njemačkoj. Čak i premijer Zelenih (Baden Virtemeberg) je podržao nedavne izmjene u zakonu o azilu.

Još stroži zakon

Savezni zavod za migraciju i izbjeglice se pripremio: specijalne jedinice rade isključivo na tome da što prije obrade zahtjeve za azil iz zemalja Zapadnog Balkana. Ministarstvo unutrašnjih poslova je BAMF-u obećalo 1000 dodatnih radnika. Bavarska je u međuvremenu uspostavila poseban prihvatni centar samo za potražioce azila iz Zapadnog Balkana: u Manhingu i u Bambergu. Uskoro će tri takva prihvatna centra biti i u Sjevernoj Rajni Vestfaliji. Potražioci azila sa Balkana koji budu smješteni u tim posebnim objektima, tu će i ostati sve do okončanja postupka o azilu i neće biti razmještani po drugim mjestima u Njemačkoj.

Prednost ovih objekata opisuje portparol ministarstva unutrašnjih poslova Bavarske: "Sve je tu". Potražioci azila su tu, a tu su i oni koji donose odluku o azilu. U tim objektima ljudima se pomoć daje prije svega u naturi, a ne u gotovini. Džeparac dobijaju, ali samo dok su u tom objektu. Čitav postupak, od podnošenja zahtjeva za azil, do konačne odluke je već skraćen i sada traje četiri do šest nedjelja.

Sveobuhvatne deportacije

Mirgranti iz zemalja Zapadnog Balkana čiji je zahtjev za azil odbijen, više puta nedjeljno se vraćaju u domovinu avionima. Povratnicima prijeti da im se ispostavi račun za troškove leta u punom iznosu. To se već često dešavalo. Štaviše, od 1. avgusta migranti koji nemaju nikakvog izgleda za dobijanje azila, mogu da dobiju zabranu ponovnog ulaska i boravka za cijelu šengensku zonu. Posljedice svih ovih mjera i jasni politički signali se već vide: broj pridošlica iz zemalja Zapadnog Balkana se značajno smanjio.