1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Balkan u ruskim kliještima

Njemački mediji analiziraju nastojanje ruskog predsjednika da proširi svoj uticaj na Zapadnom Balkanu i razmatraju posljedice koje bi zbog toga mogle imati Srbija i BiH.

Boravak Putina Beogradu 16. oktobra podsjećao je na carsku posjetu: crveni tepih, 3.500 vojnika marširalo je Putinu u čast na najvećoj vojnoj paradi posljednjih desetljeća…, piše „Süddeutsche Zeitung“ i nastavlja:

„Između Rusa i sedam miliona pravoslavaca u Srbiji postoje višestruke bliske veze. Srbija zavisi od snabdijevanja gasom od strane koncerna Gazprom, koji je pod kontrolom Kremlja. Gazprom i koncern Lukoil dominiraju srbijanskim rafinerijama i benzinskim pumpama. Moskva finansira modernizaciju Željeznica Srbije i želi, kako bi zaobišla Ukrajinu, kroz Bugarsku i Srbiju izgraditi gasovod Južni tok ka zapadnoj Evropi .

Sa stajališta Kremlja, u jugoistočnoj Evropi su posebno važne Bugarska i Srbija, jer se radi o zemljama koje tradicionalno njeguju dobre veze sa Moskvom. No, Bugarska je članica EU, a Srbija to još nije postala. Ta zemlja je pak kandidat za pristup Uniji i kao takva Srbija je jednostavno obavezna prihvatiti vanjsku politiku EU i sa njom povezane sankcije protiv Rusije. Međutim, Beograd to za sada izbjegava. Čak i kod izbjegavanja da prizna nezavisnost Kosova, Beograd se oslanja na Rusiju i njeno pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Sam Putin je ohrabrio Srbiju istakavši da će je glede kosovskog pitanja i ‘dalje podržavati‘. I u susjednoj multietničkoj Bosni i Hercegovini Moskva demonstrativno podržava Republiku Srpsku.“

EU je za Srbiju mnogo važniji partner od Rusije

„To se ne događa slučajno i tek tako: monopol nad srpskim tržištem nafte i gasa Gazprom je osigurao damping cijenama. A Srbijanci kod Putina često nailaze na poteškoće kada zbog svojih ubrzano rastućih dugovanja iz Moskve nastoje dobiti milijarde jeftinih kredita ili kada samo žele bescarinski uvoz za u Srbiji proizvedena Fiatova vozila, što je i najveći izvozni favorit Srbije. U oktobru je Gazprom za skoro jednu četvrtinu smanjio dotok gasa u ovu zemlju i to zbog skoro 200 miliona eura sa čijom isplatom Srbija kasni.

Od 2007. do 2013. Srbija je Rusiji izvezla robe u vrijednosti od oko četiri millijarde eura, a skoro 33 millijarde eura u EU

Od 2007. do 2013. Srbija je Rusiji izvezla robe u vrijednosti od oko četiri millijarde eura, a skoro 33 millijarde eura u EU

Kada se napravi otklon od slavenske bratske retorike, EU je od Rusije daleko važniji partner za Srbiju. Od 2007. do 2013. Srbija je Rusiji izvezla robe u vrijednosti od oko četiri millijarde eura, a skoro 33 millijarde eura u EU. Investicije iz zemalja članica EU skoro četiri puta premašuju ruske investicije. Pri tome, od 2000. godine Srbija od Moskve nije dobila bespovratnu pomoć, dok je od Brisela i Vašingtona dobila više od četiri milijarde eura. Srbija, uprkos pritisku iz Moskve, u julu nije počela sa izgradnjom Južnog toka. Ni Putinovom posjetom sredinom oktobra, koji je došao u pratnji šefa Gazproma Alekseja Millera, ništa se nije promijenilo“, piše „Süddeutsche Zeitung“.

"Kremlj nastoji ekonomski potkopati balkanske države"

Rusija, kako bi skrenula pažnju sa svojih ekspanzionističkih stremljenja u Ukrajini, pokušava povećati svoj uticaj na zapadnom Balkanu. Takav razvoj situacije na Balkanu razlog je glavobolje u Saveznoj vladi Njemačke, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Kancelarka Merkel je u Sidneju upozorila da ne može doći do toga da EU ‘najprije mora pitati Moskvu‘ s kim može pregovarati. Tu se ne radi samo o Ukrajini, već i o Moldaviji, Gruziji i Zapadnom Balkanu, uključujući i Srbiju.

Predsjedavajući Odbora za vanjsku politiku u Evropskom parlamentu Elmar Brok (CDU) bio je još jasniji: "Putinov cilj je da balkanske države stavi pod takav pritisak kojim će one ili napraviti odmak od članstva u EU ili kao članice EU proruski djelovati.‘ Kremlj nastoji ‚ekonomski potkopati‘ te zemlje. Njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt (CSU) je to konkretizirao rekavši da će to prije svega otežati put Srbije ka EU. Isto vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, gdje Moskva svoj uticaj pokušava ostvariti preko Republike Srpske.“

Zemlje Zapadnog Balkana, usljed borbe za uticaj u njima, ponovo su se našle u žiži svjetske politike

Zemlje Zapadnog Balkana, usljed borbe za uticaj u njima, ponovo su se našle u žiži svjetske politike

Srbija i Ukrajina imaju istu trgovinslu strategiju

U jednom intervjuu Putin je izjavio da njegova zemlja ne može sa strane posmatrati kako Ukrajina sa EU pregovara o trgovinskim olakšicama. Konačno, Kijev sa Moskvom ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini. Njegova vlada stoga mora spriječiti da evropska roba neocarinjena dođe na rusko tržište. Ista dilema važi i za Srbiju, o čemu ekonomista na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimir Gligorov, koji je 1989. u Srbiji bio jedan od osnivača Demokratske partije. On je sin nekadašnjeg jugoslovenskog ministra finansija i predsjednika Makedonije Kire Gligorova.

‚Srbija ima istu trgovinsku strategiju koju Rusija u Ukrajini smatra neprihvatljivom. Riječ je o naporima za uspostavu slobodne trgovine sa EU i slobodne trgovine sa Rusijom. Rusija na Beograd vrši sve veći pritisak kako bi se priklonio Moskvi. Pri tome je srbijanska vlada nesigurna jer je u igri socijalna stabilnost zemlje i rizici su veliki‘“, istakao je ovaj ekspert u izjavi za „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.